• DAMARI RAVNICE,  Književnost,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    SOMBORAC GEZA BARCI – ČUVENI LINGVISTA I REFORMATOR MAĐARSKOG JEZIKA

    GEZA BARCI (BÁRCZI GÉZA), istaknuti mađarski lingvista, univerzitetski profesor i akademik, rođen je u Somboru 9. januara 1894. godine, kao sin finansisjkog županijskog službenika Ivana Barcija (poreklom iz okoline Trenčina u Slovačkoj, koji je porodično prezime Briks, oko 1880. godine, zamenio prezimenom Barci) i njegove supruge Adalberte. U rodnom gradu Geza Barci završio je osnovnu školu i osam razreda Državne gimnazije (1903/04 – 1910/11), u kojoj je i maturirao 1911. godine. Već se u ovoj somborskoj školi mogla nasluti njegova svestranost, kada je počeo je da uči esperanto, nemački i turski jezik. U rukopisu su sačuvani fragmenti sećanja Geze Barcija na školovanje u somborskoj Gimnaziji, u kojima se kaže: Uvek…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    KOSOVO (LAZA KOSTIĆ)

    Još kao peštanski student prava mladi Laza Kostić 1865. g. piše i objavljuje poemu „Beseda – Alegorijska drama bez dijaloga od Laze Kostića“, istovremeno u Letopisu Matice srpske (tada “Srbski Letopis”), ali i u zasebnom izdanju. Poema „Beseda“ sadrži četiri pesme, pa iza uvodnog „Prikazivanja“ slede: „Slava“, „Kosovo“, „Žrtva Šejtanu“ i „Kletvin blagoslov“. Pesmu „Kosovo“ čine tri celine – „Naricanje“, „Kosovka devojka“ i „Zdravica“. U romantičarskom nacionalnom zanosu, mladi Laza Kostić nagoveštava svoju ideju o narodnoj poeziji kao osnovi srpske poezije i estetike, što će kasnije znatno šire iskazati u estetskoj studiji „Osnove lepote u svetu“ (1880). I danas, nakon jednog i po veka, zanimljiv je ovaj „ukrštaj“ uticaja narodne…

  • DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORAC – PRVI PREVODILAC DEFOOVOG „ROBINZONA KRUSA“ NA SRPSKI JEZIK (1799)

    Nikolaj Lazarević je rođen oko 1760. godine. Nema podataka o mestu njegova rođenja, ali je izvesno da nije rođen u Somboru, gde se u crkvenim matrikulama prezime Lazarević javlja tek u poslednjoj deceniji 18. veka. U prvim godinama postojanja Mrazovićeve somborske škole Norma, Nikolaj Lazarević je pohađao učiteljski tečaj, nakon čega je 1783. g. radio kao učitelj u Futogu. Od 1784. do 1786. g. bio je predavač nemačkog i srpskog jezika u somborskoj Normi i saradnik Avrama Mrazovića, koji ga je u proleće 1786. g. branio od napada somborskog gradskog školskog nadzornika i narodnog tribuna (predsednika opštestva) Nikole Mihajlovića, da bi se, nedugo potom, i sam žalio gradskom Magistratu kako…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    SOMBORSKA RAVIJOJLA – PRVA SOMBORSKA SRPSKA PESNIKINJA

    Sofija Stefanović, pesnikinja i učiteljica, kćer somborskog sveštenika i spisatelja Đorđa Stefanovića Kojanovog i Ljubice devojaštvom Stojačković, rođena je 1851. u Somboru. Osnovno obrazovanje stekla je u „Zavedeniju za vaspitanje i izobraženje srbskih kćeri“ u Somboru, kojim je upravljala Ana, supruga Isidora Nikolića-Srbogradskog, velikog župana i spisatelja. Tokom 1867. polagala je privatno propisane ispite u somborskoj Učiteljskoj školi. Udala se uskoro za učitelja Vasilija Lucića i od 1870. počela je da radi kao učiteljica u Kaću, gde je i umrla 1895. od sušice. Poeziju je počela da piše još kao dvanaestogodišnja devojčica, nesumnjivo pod uticajem oca, bliskog Vukovog saradnika i starijeg brata Vladisava, talentovanog pesnika koji nikada nije dospeo do objavljivanja…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    SOMBORAC KOJI JE PRVI PREVEO POEMU “GAVRAN” EDGARA ALANA POA NA SRPSKI JEZIK

    Dugo se pogrešno u istoriji srpske književnosti verovalo da je prvi prevod na srpski kultne poeme “Gavran” američkog pesnika i pisca Edgara Alana Poa, načinio Milorad Popović Šapčanin 1882. godine. Naknadno je otkriveno da je četiri godine ranije, somborski učitelj i vatreni srpski rodoljub Nika Grujić Ognjan (1842-1892), prepevao Poa sa “ingleskog” (poemu je nazvao “Crni gavran”), a njegov prevod objavljen je u novosadskom časopisu “Javor”, 30. aprila 1878. godine. Spram današnjih merila Grujićev prevod je povremeno netačan i donekle nespretan, ali je – prvi. Osetio je ovaj senzitivni Somborac ogromnu poetsku energiju velike pesme i nije joj odoleo. Nika Grujić Ognjan bio je neustrašivi učiteljski tribun, vatreni Miletićevac i…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    “RATAR” – MLADALAČKA HIMNA VELJKA PETROVIĆA PAORU

    Mladalačka pesma Somborca Veljka Petrovića (1884-1967), kasnije znamenitog srpskog pripovedača i pesnika, objavljena je 1906. godine i nosila je naziv “Ratar”. Naslov pesme je palindrom (reč koja se isto čita od početka i od kraja, a njeno značenje se pritom ne menja). Pesma nagoveštava buduću preokupaciju Veljka Petrovića rodnom grudom i peva o običnom ovdašnjem paoru nadojenom iskonskom ljubavi prema zemlji, koja ga napaja snagom i daruje rodom. Ratar se oseća sigurno na njoj (baš kao Baća babijan u poznatoj Petrovićevoj pripovetki “Salašar”), iako mu ona traži napor i znoj. Mladi pesnik tanano naglašava onu duboko intimnu, a večnu vezu između čoveka i zemlje i osećanje ratara da ona postoji…

  • DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

    PISMO SA RATIŠTA SOMBORSKOG ZASTAVNIKA NIKOLE LALOŠEVIĆA IZ 1742. GODINE

    Zastavnik (barjaktar) somborskih graničara Nikola Lalošević, iz porodice koja je u Sombor doselila u Velikoj seobi 1690. godine, iz okoline Peći sa Metohije, nalazio se od 1741. godine, sa ostalim somborskim graničarima, u Ratu za austrijsko nasleđe, koji je vođen zbog osporavanja prava Mariji Tereziji na presto. Njeno pravo da nasledi presto svog oca Karla VI osporavali su Francuska, Pruska, Bavarska, Saksonija i Španija, a podržavali su je Engleska, Holandija i Rusija, kao i sve austrijske zemlje sa Češkom i Ugarskom. Somborski graničari delom su se nalazili na frontu u Bavarskoj, a delom u Češkoj. Jedinica u kojoj je služio zastavnik Nikola Lalošević nalazila se u Vilshofenu, u Bavarskoj, na…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    BRACA MITA – SOMBORSKI PESNIK ČIJE SU PESME PEVANE U NARODU

    U poslednjoj trećini 19. veka najomiljenji srpski pesnik u Somboru, ali i na znatno širem prostoru, bio je ovdašnji advokat Mita Popović, zvan i „somborskim slavujem“, koji, uprkos većem broju pesama, pripovedaka i drama, nije ostavio trag u srpskoj književnosti svog vremena. Ipak, njegove pesme bile su široko omiljene pre svega jer su bile pevane uz muzičku pratnju. Mita Popović rođen je u Baji 1841. godine. Nakon završenih studija prava u Pešti, gde je studirao kao pitomac “Tekelijanuma”, bio je gradski veliki beležnik i advokat u rodnom gradu. Kada su Mađari 1877. g. slavili tursku pobedu u ratu s Rusima, Mita Popović nije pristao da učestvuje u tom slavlju, te…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    MLADALAČKI „SANCI POLETANCI“ LAZE KOSTIĆA

    Retko je ko u istoriji srpskog pesništva tako brzo i snažno uzleteo kao mladi Laza Kostić (1841-1910). Već od prvih njegovih pesama, koje je napisao kao tek stasali mladić, na pragu punoletstva, bilo je jasno da se na nebu nacionalne poezije pojavio nesvakidašnji talenat, koji, za razliku od većine tadašnjih pesnika, ne peva samo poeziju srca i osećanja, već se iza njegovih još mladalačkih stihova nazire neobična snaga duha i mašte, misaonost „umnog ognja i seljenskih studi“. Njegovi prvi stihovi nagoveštavaju buduće velike pesme, koje će se, većinom, pojaviti pre Kostićeve tridesete godine. Umni Milan Kašanin napisao je da „ako je Branko Radičević jutro srpske lirike, Laza Kostić je njeno…

  • DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

    “VERUJTE PRVO!” – ČUVENA BUDNICA MLADOG SOMBORCA VELJKA PETROVIĆA

    Mladi Somborac Veljko Petrović (1884-1967) bio je pesnik blistavog početka. Skoro oduševljeno podržan od dvojice ključnih srpskih književnih kritičara s početka 20. veka, svemoćnog Jovana Skrelića i suverenog arbitra književnih vrednosti Bogdana Popovića, Veljko Petrović piše niz pesama koje su svrstane u srpsku rodoljubivu liriku. Uticajni Skerlić, prikazujući prve Petrovićeve pesme, u članku naslovljenom “Obnova naše rodoljubive poezije” (1908), piše:  “Veljko Petrović javlja se dosta često svojim rodoljubivim i političkim pesmama u Srbobranu i drugim političkim listovima. Čitajte te pesme. To su ne samo najbolje patri­otske pesme koje danas jedan Srbin iz Ugarske peva, to ide možda u najbolje, ali izvesno u najoriginalnije stvari celokupne rodoljubive poezije srpske“. Godine 1909.…