• PALETA RAVNICE,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Umetnost,  Znamenite ličnosti

    SOMBORSKI MAESTRO – MILAN KONJOVIĆ

    Milan Konjović, znameniti somborski, vojvođanski, srpski i jugoslovenski slikar, te vojvođanski i srpski akademik, rođen je 28. januara / 9. februara 1898. g. u Somboru. Bio je potomak ovdašnje stare patricijske srpske svešteničke i zemljoposedničke porodice, poreklom iz Peći (sa Metohije), koja se preko Naćvina (danas Žednik) doselila u Sombor, početkom 18. veka (kraj ulaznih vrata somborske crkve Sv. Đorđa i danas se nalazi nadgrobna ploča sveštenika Jovana Konjovića iz 1730-ih, ugrađena u crkveni zid). Potomci ove porodice predstavljali su, skoro tri naredna stoleća, duhovnu, privrednu, političku, kulturnu i intelektualnu elitu Sombora (osim ostalih, iz ove somborske porodice potiče i znameniti srpski kompozitor Petar Konjović, Milanov blizak rođak). David st.…

  • PALETA RAVNICE,  Umetnost

    PAVLE BLESIĆ – SLIKAR DUŠE GRADA

    Pavle Blesić, znameniti somborski, vojvođanski i srpski slikar, vajar i likovni pedagog, rođen je u Somboru, 6. avgusta 1924. godine, kao drugo dete Marka Blesića i Marije rođene Zelić. Potekao je iz jedne grane stare bačke bunjevačke plemićke porodice, koja je živela u selu Kaćmar, severno od Sombora, odakle su se roditelji Pavla Blesića, kao optanti, preselili u Sombor nakon raspada Austrougarske i razgraničenja Kraljevine SHS i Mađarske. Osnovnu i Građansku školu Pavle je pohađao u rodnom gradu, a potom se školovao u znamenitoj somborskoj Učiteljskoj školi, te na ovdašnjoj Trgovačkoj akademiji. Maturirao je u obe ove škole neposredno po završetku Drugog svetskog rata, 1945/46. godine. Posle odsluženja vojnog roka…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Umetnost

    BOĐANSKI MANASTIR – STARO PODUNAVSKO SVETILIŠTE

    Duhovni život pravoslavnog stanovništva na prostoru zapadne Bačke bio je vekovima blisko vezan sa manastirom Vavedenja Presvete Bogorodice u Bođanu, kraj istoimenog sela, južno od Sombora. Manastir je 15 km udaljen od Bača, u pravcu zapada, prema Dunavu. Danas manastirski kompleks čine crkva, kapela, konaci i ekonomski objekti. Bođanski manastir osnovan je 1478. godine, u vreme ugarskog kralja Matije. Predanje govori da ga je podigao trgovac Bogdan iz Dalmacije, koji je u Bačkoj boravio zbog trgovine, pa se, obolevši od očiju, našao na mestu današnjeg manastira. Tu se nalazio izvor lekovite vode u kome se Bogdan umio, posle čega se pomolio i zavetovao da će, ako mu se povrati vid,…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Umetnost

    PRVA SOMBORKA KOJA SE BAVILA FOTOGRAFIJOM

    Flora Alfeldi (Alföldy Flóra), prva Somborka koja se bavila fotografijom, rođena je 11. jula 1882. g. u Somboru, a na krštenju u crkvi Presvetog Trojstva dobila je ime Flora Marija Izabela Alfeldi (kum na krštenju bio je imućni Somborac Janoš Semze). Flora je bila kćer dr Gedeona Alfeldija, plemića iz obližnjeg sela Nemeš Militič (današnji Svetozar Miletić), inače bogatog zemljoposednika i kraljevskog notara, i Somborke Marije Falcione, iz ovdašnje imućne porodice italijanskog porekla. Plemstvo mađarske porodice Alfeldi, koja je starinom bila iz severoistočne Ugarske (kasnije su odseljeni u županije Njitra i Barš, u današnjoj Slovačkoj), potiče još iz 1666. godine, a u selo Nemeš Militič, severno od Sombora, jedna grana…

  • PALETA RAVNICE,  Umetnost

    SOFIJA PROTIĆ MANOJLOVIĆ – PRVA SOMBORSKA SLIKARKA

    Razvoju poznate somborske škole ikonoslikanja na staklu najviše je, tokom 19. stoleća, doprinela Somborka Sofija Protić Manojlović (1828-1917). Rođena je u staroj somborskoj ikonoslikarskoj porodici, kao čukununuka prvog somborskog ikonoslikara Mojseja Popovića, a istim poslom bavili su se i njen pradeda Andrej, deda Mihailo i otac Georgije. Bila je udata za somborskog učitelja Proku Manojlovića. U sećanjima svojih sugrađana, zbog svog neumornog slikanja ikona na staklu, ostala je upamćena kao „vodena majka“. Ikonopisanjem se Sofija bavila još kao devojčica, uz svog oca Georgija Protića. Na njoj je, decenijama, počivala aktivnost somborske radionice za izradu ikona na staklu. Sofija Protić Manojlović radila je i druge ikonopisačke poslove poput izrade i oslikavanja…

  • PALETA RAVNICE,  Umetnost

    IZLOŽBA “U TOM SOMBORU… GRAD U PRIZMI SLIKARA” (Sombor, 15.02.2020)

    U Galeriji savremene umetnosti Gradskog muzeja u Somboru, povodom Dana grada Sombora, otvorena je u subotu uveče, 15. februara 2020, izložba U TOM SOMBORU… GRAD U PRIZMI SLIKARA. Reč je o izložbi dvadesetak radova savremenih srpskih umetnika, koji su, ujedno, reprodukovani u upravo objavljenoj i prethodno veče promovisanoj monografiji Milana Stepanovića U TOM SOMBORU… GRAD U PRIZMI STOLEĆA. Slike potiču iz kolekcije somborskog izdavača i kolekcionara Ivana Ivančeva. Izložbu je otvorila Milka Ljuboja, kustos somborskog Gradskog muzeja. Zanimljivo je videti kako umetnici, koji ne žive u Somboru, doživljavaju njegov urbanitet i arhitektonsku baštinu starog gradskog jezgra, odnosno neka od prepoznatljivih mesta Sombora. Izložba predstavlja deo estetskog pletiva utkanog u monografiju…

  • PALETA RAVNICE,  Umetnost

    PRVI SOMBORSKI SLIKARI

    Najstariji poznati tragovi izvornog somborskog slikarstva sežu u polovinu 18. veka i vezani su za ikonoslikarstvo. U Somboru i okolini, u vremenu koje se stilski poklapa sa barokom u zapadnoj umetnosti, nastalo je slikarstvo na staklu, koje se u Srba javlja početkom 18. stoleća. Somborska radionica je iz nešto kasnijeg vremena, ali je brojem i lepotom izrađenih ikona postala najpoznatija (slikanje na staklu zahtevalo je veliko umeće jer je slikan motiv morao da se radi na zadnjoj strani stakla, u više slojeva i u “negativu”, odnosno naopačke, kako bi sa prednje strane slika bila pravilno postavljena). Prvi Somborac za koga je zapisano da se bavio izradom ikona na staklu bio…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Umetnost

    NAJSTARIJA SAČUVANA FRESKA U BAČKOJ

    Najstarija freska u Bačkoj nalazi se ujedno i u najstarijoj sačuvanoj, danas franjevačkoj crkvi Uznesenja Marijina u Baču. Bač je naselje sa najdužom urbanom tradicijom na ovom prostoru, po kome je cela oblast Bačke i dobila svoj naziv. Moguće je da se na Bač odnosi zapis o episkopskom sedištu Druge ili Donje Panonije, zapisanom sa imenom Bacensi u pismu vizantijskog cara Justinijana I još 535. godine. Srednjovekovni ugarski izvori ovo naselje, kao županijsko sedište Bačke županije, pominju krajem 11. i početkom 12. stoleća. U isto vreme, Bač je i jedno od dva središta Kaločko-bačke nadbiskupije. Osnova današnje franjevačke crkve u Baču, svakako najkompleksnijeg kulturnog dobra na prostoru Vojvodine, nastala je…

  • PALETA RAVNICE,  Umetnost

    KAKO NASTAJE SLIKA – OD PRVE LINIJE DO POTPISA (SAVA STOJKOV)

    Godinu dana nakon što je dobio svoju galeriju i atelje u istorijskom zdanju somborske Preparandije (koji su postojali između 2010. i 2016. godine, sve dok Preparandija – nekadašnja Srpska učiteljska škola – nije oduzeta somborskom Pedagoškom fakultetu i predata u vlasništvo SPC), zamolio sam omiljenog somborskog i vojvođanskog slikara Savu Stojkova da napravimo seriju fotografija koje bi svedočile o nastanku jedne njegove slike. I zbilja, 8. februara 2011. godine, od 10:00 do 11:30 časova, u njegovom atelju u Preparandiji, brzim tempom i rutinom koju je posedovao, maestro je, pred mojima fotoaparatom na stalku, naslikao jedan svoj klasičan bački pejzaž. Od preko 100 fotografija koje sam tada načinio, odabrao sam 40,…

  • PALETA RAVNICE,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Umetnost,  Znamenite ličnosti

    ZABORAVLJEN SOMBORSKI SLIKAR ARPAD JUHAS

    ARPAD JUHAS (JUHÁSZ ÁRPÁD), prvi je somborski slikar koji je imao ozbiljnu reputaciju u svetu slikarstva i umetnosti. Rođen je 29. juna 1863. g. u Somboru, kao najmlađe od četvoro dece ovdašnje mađarske porodice krojačkog majstora Mihalja Juhasa i njegove supruge Kristine rođ. Kanjo. Kuća njegovih roditelja nalazila se na uglu tadašnje Pastirske ulice (današnje Branka Radičevića) i Venca Jožefa Etveša (danas Živojina Mišića). U Somboru je završio osnovnu školu i Državnu gimnaziju (školske 1878/79. g. pohađao je u Budimpešti školu crtanja, ali, zbog materijalnih teškoća, nije uspeo da je završi i vratio se u Sombor, gde je 1880/81. g. maturirao u Gimnaziji). Posle mature bio je zaposlen kao županijski službenik…