Za sve koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “GAKOVO KROZ VEKOVE”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 14 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je prošlosti sela Gakova, od najstarijih vremena do savremenog doba. Uz podršku Grada Sombora, izložbu je organizovalo UG “Gakovo”, a otvorena je 1. avgusta 2023. godine, u sali Doma kulture u Gakovu.
-
-
MARTOVSKE DEMONSTRACIJE 1941. GODINE U SOMBORU
Dva dana nakon što su, 25. marta 1941. g. u Beču, predstavnici jugoslovenske kraljevske vlade potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, somborska školska omladina prva je u gradu ustala i pridružila se demonstracijama i manifestacijama organizovanim u Beogradu i drugim gradovima Kraljevine Jugoslavije. Ovdašnji srednjoškolci oduševljeno su pozdravili vojni puč generala Dušana Simovića, obaranje vlade Cvetković – Maček i zbacivanje tročlanog kraljevskog namesništva na čelu sa knezom Pavlom, kao i stupanje na presto mladog kralja Petra II Karađorđevića. U tome su prednjačili učenici i učenice somborske Učiteljske škole i Državne realne gimnazije. Stariji učenici Učiteljske škole su, u jutarnjim časovima 27. marta, iz zdanja Preparandije pošli na hospitovanje u obližnju…
-
BRAĆA KOJA SU PROJEKTOVALA VELIKI BAČKI KANAL
Oficirska plemićka porodica Kiš slovačkog je porekla, iz Nogradske županije, i evangelističke veroispovesti, a vremenom se mađarizovala. Car Leopold I dodelio je plemstvo pešadijskom kapetanu Jovanu Štrbi (čiji će potomci poneti prezime Kiš), 30. decembra 1691. godine, a plemstvo je naredne godine proglašeno na zasedanju skupštine Turocke županije. Na plavom polju štita plemićkog grba nalazio se zlatni grifon na zelenom tlu, koji je držao tri cveta ljiljana. Iz kacige i krune iznad štita uzdizao se stojeći grifon. Plašt je sa leve strane štita bio zlatno-plav, a sa desne srebrno-crven. Sin Jovana Kiša bio je potpukovnik Jovan Kiš od Kiš-Šarošija (1708-1758), koji se 1754. g. doselio u Apatin, gde je bio…
-
ČETIRI VEKA OD PRVOG POMENA BUNJEVAČKOG IMENA U BAČKOJ
U 2022. g. navršilo se 400 godina od prvog zapisanog pomena bunjevačkog imena u Bačkoj. Bunjevci su etnička skupina poreklom iz zapadne Hercegovine i jugozapadne Bosne, rimokatoličke veroispovesti, štokavskog dijalekta i ikavskog izgovora, koja se u 16. i 17. veku pomerala na zapad, prema severnoj Dalmaciji i Lici. Odatle su prve bunjevačke skupine, početkom 17. veka (oko 1607/08), doseljene u bačko Podunavlje (između Baje, Sombora i Subotice), a njihove migracije odvijale su se, tokom 17. stoleća, u više talasa, od kojih su vidniji bili nakon Drugog kandijskog rata (oko 1670/71) i u vreme turskog povlačenja iz Bačke (1686/87). Početkom 17. veka, relativno malobrojni rimokatolici u Bačkoj, koja se nalazila pod…
-
SREDNJOVEKOVNA DOMINIKANSKA CRKVA SA MANASTIROM U NASELJU COBORSENTMIHALJ – PRETEČI SOMBORA
Prve urbane karakteristike srednjovekovna preteča Sombora, naselje Coborsentmihalj, počelo je da stiče tokom poslednje trećine 15. veka, kada su sagrađeni kaštel s tvrđavom ovdašnje vlastelinske porodice Cobor, a potom i dominikanska crkva s manastirom. Ubrzo po završetku izgradnje tvrđave, Jovan (III) Cobor pismom se obratio papi Sikstu IV, sa molbom da mu se, zbog lјubavi prema redu braće propovednika i želјe da razmeni zemalјsko za nebesko i prolazno za večno, odobri da na svom posedu Coborsentmihalј podigne manastir za monahe dominikanskog reda. Jedini dominikanski manastir na prostoru Kaločko-bačke nadbiskupije nalazio se tada u Segedinu, a osnovan je 1319. godine. Dominikanski monaški red ustanovljen je početkom 13. stoleća (osnivač reda bio…
-
120 GODINA RADA CRVENOG KRSTA U SOMBORU
Međunarodni Crveni krst osnovan je 1863. godine u Ženevi, na inicijativu Anrija Dinana i njegovih saradnika Gijoma Anrija Difura, Gistava Monijea, dr Luja Apija i dr Teodora Monoara. Već 1864. godine potpisana je prva Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika. Usledilo je, tokom narednih godina, osnivanje društava crvenog krsta u nizu evropskih država. Prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu osnovano je 1875. u Kneževini Crnoj Gori. Početkom 1876, na inicijativu vojnog lekara dr Vladana Đorđevića, osniva se i Društvo Crvenog krsta u Kneževini Srbiji, čiji je prvi predsednik bio beogradski mitropolit Mihailo Jovanović. Godine 1881. osnovano je i društvo Crvenog krsta Kraljevine Ugarske, pa je usledilo osnivanje niza gradskih društava po…
-
EPIDEMIJA KLIK-KLAKA KRENULA JE IZ SOMBORA
Pre pola veka, tokom leta i jeseni 1971. godine, Somborom, a potom i po celoj Jugoslaviji, proširila se masovna “epidemija” klik-klaka, popularne igre i igračke koja se, krajem šezdesetih godina prošlog veka, javila prvo u SAD, a potom i u zapadnoevropskim zemljama. Ova igračka (na engleskom prozvana Clackers, ali i Clankers ili Ker-Bangers) pojavila se 1968. godine u SAD, a bila je načinjena od dve tvrde plastične kuglice, prečnika oko 5 cm, koje su bile okačene o zajednički čvrst kanap, na čijem se gornjem delu nalazila alkica kroz koju bi se provlačio srednji prst na ruci. Snažnim vertikalnim pomeranjem prsta nastajao je zamah, koji je izazivao kretanje kuglica, te njihovo…
-
SOMBOR JE UŠAO U SVETSKU NAUKU
Tokom leta 2020. godine, dok je boravio u rodnom Somboru, akademik prof. dr Ivan Gutman (Sombor, 1947) razradio je hemijsku teoriju u okviru koje se pojavljuje jedna nova veličina, takozvani topološki indeks. Dr Gutman je predložio da se on nazove „Somborski indeks“ (engleski: Sombor index). Članak u kome je izložena pomenuta teorija naišao je na neočekivano veliko interesovanje u svetskoj nauci. Za manje od godinu dana, o somborskom indeksu napisano je tridesetak naučnih radova širom sveta, a novi se i dalje pojavljuju. Za nas je značajno da su svi autori, koji su se bavili ovom temom, koristili naziv Sombor index. Tako da danas, sa sigurnošću možemo tvrditi da je ovaj…
-
ZNAMENJA SOMBORSKIH TRGOVAČKIH I ZANATSKIH CEHOVA
Prvi podaci o cehovskom ili esnafskom udruživanju somborskih zanatlija potiču s početka 18. veka, pa je 1719. g. u Somboru zabeležen krojački, a 1724. g. i ćurčijski esnaf. Prema Izjavi o alternativi, koja je prethodila elibertaciji grada, a kojom su predstavnici somborskih rimokatolika dali garancije ravnopravnog učešća većinskog pravoslavnog stanovništva u budućoj gradskoj vlasti, u članu 10 navedeno je pravo trgovaca i zanatlija obe veroispovesti da slobodno stvaraju svoje cehove. Nakon što je Sombor 1749. g. dobio status slobodnog i kraljevskog grada, gradski Magistrat je uređivao cehovsko udruživanje i privilegije. Vremenom je rastao i broj trgovaca, pa je polovinom 18. veka u gradu bio 21 veletrgovac marvom žitom i vinom,…
-
MONOŠTORSKA ŠOKAČKA NOŠNJA – ŽIVOPISAN TRAG STARE VOJVODINE
Nošnja monoštorskih Šokica spada u najživopisnije nošnje na našim prostorima, jedinstvena je i nadaleko prepoznatljiva. Ženka šokačka nošnja u Monoštoru razlikovala se kod devojaka, mladih žena i starijih Monoštorki, a najkićenija je bila devojačka nošnja. Šokice su, od kada postoje o tome zapisi, veoma mnogo polagale na lepotu svoje odeće. Neki od starijih zapisa, iz 19. veka, zamerali su monoštorskim Šokicama da previše vremena posvećuju izradi tkanja i prediva, kao i ukrašavanju svoje odeće, te da zbog toga zanemaruju druge dužnosti. Najstariji opis ženske šokačke odeće potiče iz 1860. godine, iz pera tadašnjeg monoštorskog beležnika Pavla Demetrovića. On piše kako su ovdašnje Šokice nosile ukrašene košulje, sa pojasom, suknjom i…