Grad Sombor opevan je mnoštvom više ili manje znanih pesama, a jedna od najlepših i najpoznatijih nosi naziv „Fijakerist“. Nju je, pre više od 60 godina, napisao somborski pozorišni i filmski glumac, pesnik i dramaturg Velimir Velja Subotić (1925-2013). Poreklom iz bačkog sela Silbaša, Velja Subotić je u Sombor došao još kao mladić, 1947. godine. Duže od tri decenije igrao je na somborskoj pozorišnoj sceni i na brojnim drugim pozornicama, a između 1963. i 1983. g. glumio je i u desetak filmova i televizijskih serija (uloge Laze Kostića u TV-filmu „Kod kamile“ 1978, šustera u filmu „Stići pre svitanja“ snimljenom iste godine, potom vlasnika lista „Naš rod“ u četiri epizode…
-
-
NEPOZNATA SLIKA KANALA I SOMBORA S KRAJA 19. VEKA
Nismo do sada znali za prikaz grada Sombora u umetnosti pre 20. veka. Istina, od kraja 17. do početka 19. veka sačuvano je pet veduta grada, od kojih su tri rađene kao kolorisani crteži ili akvareli, a dve su bile grafike (potiču iz 1697, 1698, 1700, 1809. i 1818. godine). Ipak, to su bile namenske vedute, a osim jedne (delimično), nisu imale umetničke karakteristike. Smatralo se, dakle, da pre prve polovine 20. veka urbano lice Sombora u umetnosti nije bilo prikazano. Ipak, nedavno je naš sugrađanin Boris Mašić, strastveni kolekcionar tragova nekadašnjeg života Sombora i Apatina, uspeo da pronađe i otkupi sliku nepoznatog slikara, s kraja 19. veka, koja, kao…
-
STANIŠIĆKI PLEMIĆI
Nekadašnju vojničku somborsku pustaru Stanišić naselili su 1763/64. g. Srbi iz obližnjih sela Baračke i Dautova, a potom su im se, tokom 1780-ih, pridružili Mađari, Slovaci i najmasovnije Nemci. Stanišić je tokom druge polovine 18. i na početku 19. veka bio selo, a 1811. g. dobio je status trgovišta ili varošice, u kojoj su mahom živeli ovdašnji ratari, stočari, zanatlije i trgovci srpske, nemačke, mađarske, slovačke i jevrejske narodnosti. Osim njih, prema podacima iz 1841. godine, u Stanišiću je živelo i osam porodica koje su imale plemićki status. Većinom su to bili plemići armalisti, koji su imali plemićko zvanje i grb, ali ne i plemićke posede, te se skoro ni…
-
PROMOCIJA MONOGRAFIJE “PLEMIĆKE PORODICE BAČKIH BUNJEVACA” U SUBOTICI
Premijerna promocija tek izašle monografije „Plemićke porodice bačkih Bunjevaca“ održana je 27. juna 2024. g. u Gradskoj biblioteci u Subotici. Ovo obimno delo (540 strana), pri čijem je nastanku korišćeno blizu hiljadu arhivskih i literarnih izvornika, prva je stručna studija posvećena temi bunjevačkog plemstva. Njeni autori su somborski publicista i zavičajni istoričar Milan Stepanović i istoričar doc. dr Atila Pfajfer. Urednica knjige je dr Suzana Kujundžić Ostojić, njeni recenzenti su poznati srpski heraldičar Dragomir M. Acovića i ugledni istoričari prof. dr Vladan Gavrilović i prof. dr Zoltan Đere, sa Filizofskog fakulteta u Novom Sadu. Dizajner knjige je Milan Jovanović Jofke, izdavači su Nacionalni savet Bunjevačke nacionalne manjine, Ustanova kulture „Centar…
-
IZLOŽBA “DVA VEKA PRIRODNO-NAUČNOG OBRAZOVANJA UČITELJA U SOMBORU”
U ponedeljak, 19. februara 2024. godine, na Pedagoškom fakultetu u Somboru, u organizaciji Fakulteta i Udruženja građana “Norma” Sombor, otvorena je interaktivna izložba starih učila pod nazivom „Dva veka prirodno-naučnog obrazovanja učitelja u Somboru“. Izložba je organizovana povodom Dana Grada Sombora, kao jedna u nizu aktivnosti kojima je obeležena 275. godišnjica od proglašenja Sombora za slobodan i kraljevski grad. Autorka izložbe je prof. dr Marija Bošnjak Stepanović, koja je, sa prof. dr Milivojem Mlađenovićem, ujedno i autorka prikazanog prigodnog igrokaza „Nauka kroz vreme“. Izložba i igrokaz priređeni su i prikazani u prostoru spomen-sobe Norme i Preparandije. U uvodnom delu programa izveden je pomenuti igrokaz, u kome su glumili studenti Pedagoškog…
-
KAKO SU SOMBORCI PRIKRIVALI IMOVINU
Krajem decembra 1746. g. Bačka županija je, na traženje Ugarske dvorske kancelarije, odlučila da popiše somborske graničare, kojih je u gradu bilo četiri petine od ukupnog broja stanovnika. Kada je 1. novembra 1745. g. Sombor, nakon gubitka statusa vojničkog šanca, zvanično došao pod nadležnost Bačke županije i Kraljevske komore, Somborci su pokrenuli postupak elibertacije i poslali svoje izaslanstvo na pregovore u Beč, sa ciljem da za Sombor obezbede dobijanje privilegovanog statusa slobodnog i kraljevskog grada (ovaj poduhvat uspešno će biti završen 17. ferbuara 1749). Županija i Komora želele su da načine tačan popis doskorašnjih graničara radi razreza poreza (kontribucije), koji Somborci nisu hteli da plaćaju dok se na završe pregovori…
-
PROMOCIJA MONOGRAFIJE “VIZIJA SLOBODE – ELIBERTACIJA SOMBORA 1745-1749”
Povodom Dana grada Sombora (17. februara) i 275. godišnjice od dobijanja statusa slobodnog i kraljevskog grada, u petak, 16. februara, u 19 časova, predstavljena je u Velikoj Sali zdanja Županije u Somboru monografija „Vizija slobode – Elibertacija Sombora 1745-1749“, publiciste i povesničara Sombora Milana Stepanovića. Knjiga je objavljena u izdanju Istorijskog arhiva Sombor i udruženja građana „Norma“, a njeno objavljivanje pomogli su Grad Sombor i Pokrajinski sekretarijat za kulturu i informisanje AP Vojvodine. Stepanovićeva monografija sveobuhvatno sagledava razdoblje elibertacije Sombora, od 1745. do 1749. godine i svedoči o upornoj i istrajnoj borbi Somboraca, odnosno ovdašnjih srpskih i bunjevačkih graničara da se, bez obzira na brojne prepreke i visoke troškove, izbore…
-
POVELЈA SLOBODNOG I KRALЈEVSKOG GRADA SOMBORA
Posle tri godine uporne borbe da za Sombor dobiju privilegovani status slobodnog i kraljevskog grada, nekadašnji somborski srpski i bunjevački graničari, predvođeni svojim oficirima, uspeli su da prođu sve Scile i Haribde brojnih birokratskih i političkih prepreka, da sakupe tražena visoka materijalna sredstva (150.000 florina u zlatu) i uplate ih u ratovima ispražnjenu carsku blagajnu, te da načine dogovor o ravnopravnom učešću pravoslavnih i rimokatolika u budućoj gradskoj vlasti, čime su ispunili sve što je od njih bilo traženo kako bi Sombor bio uzdignut u red slobodnih i kraljevskih gradova Kraljevine Ugarske. Krajem 1748. i početkom 1749. godine bilo je završeno pisanje Elibertacione povelje ili Privilegijalnog pisma, a konačni tekst povelje,…
-
ISTORIJSKA IZLOŽBA “GAKOVO KROZ VEKOVE”
Za sve koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “GAKOVO KROZ VEKOVE”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 14 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je prošlosti sela Gakova, od najstarijih vremena do savremenog doba. Uz podršku Grada Sombora, izložbu je organizovalo UG “Gakovo”, a otvorena je 1. avgusta 2023. godine, u sali Doma kulture u Gakovu.
-
MARTOVSKE DEMONSTRACIJE 1941. GODINE U SOMBORU
Dva dana nakon što su, 25. marta 1941. g. u Beču, predstavnici jugoslovenske kraljevske vlade potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, somborska školska omladina prva je u gradu ustala i pridružila se demonstracijama i manifestacijama organizovanim u Beogradu i drugim gradovima Kraljevine Jugoslavije. Ovdašnji srednjoškolci oduševljeno su pozdravili vojni puč generala Dušana Simovića, obaranje vlade Cvetković – Maček i zbacivanje tročlanog kraljevskog namesništva na čelu sa knezom Pavlom, kao i stupanje na presto mladog kralja Petra II Karađorđevića. U tome su prednjačili učenici i učenice somborske Učiteljske škole i Državne realne gimnazije. Stariji učenici Učiteljske škole su, u jutarnjim časovima 27. marta, iz zdanja Preparandije pošli na hospitovanje u obližnju…