Franc Ajzenhut (Franz Eisenhut) rođen je u nemačkoj porodici, 26. januara 1857. g. u Bačkoj Palanci, odnosno u delu grada koji se tada nazivao Nemačka Palanka. Njegovi preci doseljeni su ovde, verovatno, krajem 18. ili početkom 19. veka. Prezime Ajzenhut ne nalazi se na spisku doseljenih Nemaca u urbarijalnim spisima Palanke iz 1772. godine, a 1828. g. na popisu stanovnika Nemačke Palanke zapisan je Jozef Ajzenhut (prezime Ajzenhut u to vreme zabeleženo je i severno od Sombora, među nemačkim stanovnicima trgovišta Stanišić i sela Čatalje). Kao sedmo dete nekadašnjeg bačvara, a zatim gostioničara Georga Ajzenhuta i Terezije Zomer, rodom iz Bukina (Mladenova), mladom Francu Ajzenhutu bilo je namenjeno da postane…
-
-
SOMBORSKA KAPELA SV. KRIŽA SA KALVARIJOM
Tokom 1924. i 1925. g. sagrađena je kapela Sv. Križa sa kalvarijom (tri krsta ili križa, odnosno scena raspeća Isusa Hrista, obično podignuta na prirodnom ili sagrađenom uzdignuću) na somborskom Velikom katoličkom groblju, a njeni ktitori bili su Blaž Paić i Marija Džinić. Nakon izgradnje nove, srušena je stara somborska kalvarija sa kapelicom, koje su podignute polovinom šezdesetih godina 18. veka, a nalazile su se na mestu spajanja Bezdanskog puta i ulice Sv. Florijana (današnje Batinske). Kalvariju i kapelu Sv. Križa, koja je kasnije proglašena za župnu crkvu istoimene župe (parohije), projektovao je arhitekta Mikloš Molnar, a projektant unutrašnjosti kapele bio je Jožef Koric. Klesane stubove radio je Nikola Moč.…
-
IKONOSTAS SOMBORSKE SVETOĐURĐEVSKE CRKVE
Godine 1859. za somborskog protoprezvitera postavljen je mlad i energičan sveštenik Đorđe Branković (1830-1907) iz Sente, koji će kasnije, od 1890. do 1907. godine, biti na položaju srpskog patrijarha. Uz sve brojne aktivnosti prote Đorđa Brankovića vrhunac njegovog delovanja predstavljala je velika obnova Svetođurđevske crkve u Somboru, jedan vek nakon izgradnje. Crkvena opština je 1865. g. prihvatila Brankovićev predlog i rešila da izvrši potrebne popravke u hramu. To je i učinjeno sledeće godine, između 26. juna i 1. avgusta. Tada je skinut i stari, ali još veoma dobro očuvan ikonostas Teodora Kračuna, nastao sedamdesetih godina 18. veka, koji je poklonjen Pravoslavnoj crkvenoj opštini u Kuli i tamošnjem hramu Sv. apostola…
-
SOMBORSKI ĐAK – NARODNI HEROJ (ŽARKO ZRENJANIN UČA)
Žarko Zrenjanin Uča rođen je 11. septembra 1902. godine, u selu Izbištu kraj Vršca. Najistaknutiji je organizator i rukovodilac KPJ i NOB u Vojvodini. Potiče iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu učio je u Vršcu, a gimnaziju u Segedinu, Beloj Crkvi i Pančevu. Između 1921. i 1923. g. pohađao je i završio Učiteljsku školu u Somboru. Još kao đak somborske Učiteljske škole u prišao je naprednom omladinskom pokretu. Od 1923. do 1926. bio je učitelj u selu Kanatlarci, u srezu prilepskom, gde je upoznao tegobe života makedonskog seljaka bezemljaša i pčelara. To saznanje presudno je uticalo na njegovo političko opredjeljenje. Da bi pomogao seljacima, naučio je makedonski i turski jezik,…
-
“MIROSLAVLJEVO JEVANĐELJE” DAROVAO JE SOMBORSKOJ PREPARANDIJI SRPSKI KRALJ ALEKSANDAR OBRENOVIĆ
Najstariji srpski pedagoški časopis „Školski list“, koji je uređivao Nikola Vukićević, dugogodišnji upravnik Srpske učiteljske škole (Preparandije) u Somboru, u broju četiri, od 30. aprila 1898. godine, na 62. strani, u rubrici „Školske vesti“, doneo je vest pod naslovom „Dar Učiteljskoj školi u Somboru“. U vesti se kaže: Njegovo veličanstvo kralj Srbije Aleksandar I blagovoleo je podariti jedan faksimilisani primerak Miroslavljevog jevanđelja i Srpskoj učiteljskoj školi somborskoj. Uprava zavodska je nadležnim putem blagodarila uzvišenom darovatelju na ovom lepom i retkom daru. Reč je o prvom, hromofotolitografskom izdanju Miroslavljevog jevanđelja – najstarije i najlepše srpske rukopisne ćirilične knjige i najvažnijeg spomenika srpske srednjovekovne pismenosti, nastalom krajem 12. veka, koje je priredio…
-
CRVENOKOSA BOGINJA IZ DERONJA
Bačko Podunavlje može da se smatra jednom od kolevki savremene srednjoevropske civilizacije, najstariji tragovi prisustva ljudi na ovom prostoru potiču još iz osmog milenijuma pre nove ere, odnosno iz razdoblja mezolita ili srednjeg kamenog doba. Na ovom prostoru, na zaštićenom arheološkom lokalitetu Donja Branjevina, oko 35 km južno od Sombora i šest kilometara zapadno od bačkog sela Deronje, između Dunava i nekadašnjeg toka reke Mostonge (danas kanala Dunav-Tisa-Dunav), pronađen je pre više od 30 godina jedan od najdragocenijih arheoloških nalaza na tlu Vojvodine. Reč je o statueti tzv. Crvenokose boginje, iz perioda ranog neolita, staroj više od 7.000 godina, koja je, svakako, i najznačajniji pronalazak ovog arheološkog nalazišta, na kome…
-
SOMBORAC – ZNAMENITI SRPSKI KOMPOZITOR (PETAR KONJOVIĆ)
Iz stare i patricijske somborske porodice Konjović potekao je znameniti srpski kompozitor Petar Konjović. Kao sin Somborca Pavla Konjovića, učitelja, Petar Konjović je rođen 1883. g. u selu Čurugu, gde se njegov otac nalazio na službi. Petar Konjović je u Somboru završio Srpsku učiteljsku školu (Preparandiju) 1902. godine, a u ovoj školi, u kojoj je tada predavao vrstan muzički pedagog Dragutin Blažek, inače Čeh, Konjović je dobio prve podstreke za muziku kao životni poziv. Još kao đak somborske Preparandije Konjović je komponovao svoju prvu operu, rađenu na tekst Dragutina Ilića „Ženidba Miloša Obilića“, ali da bi izbegao podozrivost austro-ugarskih vlasti operi je dao naslov „Vilin veo“. Finale svoje prve opere…
-
IKONOSTAS MALE PRAVOSLAVNE CRKVE U SOMBORU
Jedan od najlepših starih ikonostatsa u pravoslavnim crkvama širom Vojvodine nalazi se u Maloj pravoslavnoj crkvi (Rođenja Sv. Jovana Preteče ili Svetopretečevoj crkvi) u Somboru. Ova crkva je nastala na mestu nekadašnje turske džamije krajem 17. veka, a između 1786. i 1790. g. stara crkva je srušena i na njenom mestu je podignuta nova (današnja) crkva, građena u stilu kasnog baroka sa elementima rokokoa. Somborska crkvena opština sklopila je 25. marta 1801. g. ugovor sa ovdašnjim drvorezbarem Avramom Manojlovićem, koji je, za 2.500 forinti, trebalo da u roku od dve godine načini drveni ikonostas za novu Svetopretečevu crkvu, kao i crkvene prestole i Hristov grob. Ikonostas je načinjen u prelaznom…
-
KAPELA ROĐENJA PRESVETE BOGORODICE
Na mestu nekadašnje dotrajale i neugledne kapelice Sv. apostola Petra i Pavla, sazidana je 1902. g. na somborskom Malom pravoslavnom groblju, koje je postojalo još polovinom 18. veka, kapela Rođenja Presvete Bogorodice, kao zadužbina imućnog Somborca Davida Jankovića Buljoke. U kapeli su služili sveštenici somborske Male pravoslavne crkve Sv. Jovana Preteče. Osnova kapele građena je kao bazilika, sa polukružnom apsidom, a na zapadnoj strani ispred kapele nalazi se pročelje koje se produžava u zvonik. Pevnice obrazuju dva manja ispada koji su uokvireni dekorativnom rustikom. Četiri polukružna visoka prozora na kapeli (po dva sa severne i južne strane) imaju reljefne okvire. Na istočnoj strani nalazi se spomenik ktitora kapele i članova…
-
SIVAČKI PUT
Ulica koja se protezala od raskršća nekadašnje Dobošarske ulice (21. oktobra) i Eržebet trga (kasnije Trga Kraljice Marije, danas Sonje Marinković), prema izlasku iz Sombora u pravcu Sivca, dobila je još u 18. veku ime Sivački put. Pretpostavlja se da je ulica nastala u koritu jednog kraka Mostonge, pa je i kasnije veoma često bila plavljena i neprohodna u vreme rasta podzemnih voda. Prema podacima iz 1837. g. u ovoj ulici posede su imale porodice Kopacka, Čuvardić, ponovo Kopacka i Čuvardić, pa Žuljević (dve kuće), Cigić-Parčetić, Matarić (dve kuće), Čuvardić, Parčetić, Žuljević, Cuconja, Žuljević, Galić, Šnup i Balun (sa desne strane) i Čazar, Horvat, Žuljević, Pekanović, Štebler, Rastovski, Kajling, Vagner,…