• Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKI MASONI (19. I 20. VEK)

    Savremeno slobodno zidarstvo utemeljeno je, na starijoj tradiciji, početkom 18. veka (1717) u Engleskoj, kada je nastala Velika loža Engleske, posle čega se širilo i na druge evropske i vanevropske zemlje (Češka, Italija, Švedska, Nemačka, Austrija, Danska, Rusija, Ugarska, SAD, Francuska itd.). U srpskom narodu slobodni zidari ili masoni javljaju se već u drugoj polovini 18. i prvim decenijama 19. veka (mitropolit karlovački Stefan Stratimirović, vladika gornjekarlovački i vršački Josif Jovanović Šakabenta, srpski izdavač u Beču Stefan Novaković, prosvetitelj Dositej Obradović, ugledni Valjevac Aleksa Nenadović, prvi beogradski gradonačelnik Petar Ičko, pesnik Sima Milutinović Sarajlija, najverovatnije i knez Mihailo Obrenović itd.). Prva masonska loža u Beogradu osnovana je 1878. godine. Na…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    KUPUSINA – STARO PODUNAVSKO SELO

    Podunavsko selo Kupusina, zapadno od Sombora, postojalo je još u srednjem veku, sa imenom Heteš, a nalazilo se u Bodroškoj županiji. Najraniji zapis o ovom selu potiče iz 1297. godine. Početkom 15. veka (1413) selo Heteš bilo je u posedu mačvanskog bana i bodroškog župana Jovana Marotija. Godine 1468. Heteš je postao posed porodice Cobor iz susednog naselja Coborsentmihalj (današnji Sombor), a 1481. g. oni su ga darovali dominikancima, za koje su u Coborsentmihalju sagradili crkvu i manastir. U selu, koje je tada već beleženo sa imenom Nađheteš (Veliki Heteš), svoju kuriju (plemićku kuću) imala je 1517. g. Felicija Pilsberger, rođ. Cobor, kojoj je selo tada i pripadalo. Na popisu…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    UBISTVO OKRUTNOG VLASTELINA KOJE JE ODJEKNULO BAČKOM

    Svirepo ubistvo vlastelina i plemića Leopolda Marfija, veleposednika Čeba (danas Čelareva), u septembru 1812. godine, odjeknulo je po celoj Bačkoj, ali i do carskog dvora u Beču, te je doprinelo promeni stava carskog dvora i državnih vlasti prema položaju ovdašnjih vlastelinskih kmetova i komorskih podanika. Leopold Marfi (1757-1812) bio je potomak ugarske plemićke porodice, koja je plemstvo dobila još u vreme cara Ferdinanda III, 1638. godine. Marfi je 1791. g. izabran za velikog (glavnog) beležnika Bačko-bodroške županije, čije je sedište bilo u Somboru, i na tom položaju nalazio se sve do 1806. godine. U dva navrata, 1802. i 1805. godine, bio je i županijski zastupnik u ugarskom Državnom saboru (parlamentu)…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SIVAC – NAJVEĆE SELO U BAČKOJ

    Veliko bačko selo Sivac, jugoistočno od Sombora, nastalo je na mestu nekadašnjeg srednjovekovnog naselja Telek (pisanog i kao Telekhaza), koje se najranije pominje 1462. godine, kao kraljevsko imanje. Još 1509. g. u ovom naselju, koje je tada imalo status trgovišta, zapisani su, uz mađarska imena, i stanovnici sa prezimenom Rac (Jovan i Ilija), što bi ukazivalo na njihovo srpsko poreklo, a 1527. g. naselje je pripadalo srpskom vlastelinu i vojvodi Radiču Božiću. Turski defter iz 1570. g. beleži u Somborskoj nahiji selo Telek Sivac, u kome je živelo 35 srpskih poreskih domaćinstava (sa sveštenikom), a selo je, sa istim imenom, zapisano i 1590. godine. U 17. veku, iz imena naselja…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    PRIGREVICA – NAJURBANIJE SELO ZAPADNE BAČKE

    Selo Sentivan (danas Prigrevica), južno od Sombora, zabeleženo je najranije 1361. godine u Bačkoj županiji, u okolini poseda i naselja Sonte. U vreme turske uprave Sentivan je zapisan u prvom turskom defteru bačkih naselja 1546/47. godine, sa pet srpskih domaćinstava, a kao selo u Somborskoj nahiji zapisan je 1570. godine, kada je u njemu bilo 17 srpskih poreskih domaćinstava, koliko ih je ovde zapisano i 1590. godine. Na popisu sela i pustara u Bačkoj, načinjenom početkom poslednje decenije 17. veka, zabeležene su četiri komorske pustare sa imenom Sentivan, od kojih je jedna bila ona kraj Sombora. Popis naselja somborskog okruga Bačke županije iz 1702. godine, beleži Sentivan kao naseljeno selo…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    SOMBORSKI STRADALNIK – PROTA DIMITRIJE BOKŠAN

    Navršilo se u aprilu 2021. osamdeset godina od mučkog ubistva somborskog sveštenika i starešine ovdašnje Svetopretečeve (Male pravoslavne) crkve, prote Hadži-Dimitrija Bokšana. Dimitrije Bokšan rođen je 11. marta 1878. g. u selu Đurđevu, u Bačkoj, kao sin Pavla Bokšana i Julijane rođ. Mušicki. Nakon osmorazredne Srpske gimnazije u Novom Sadu, u kojoj je maturirao 1897. godine, pohađao je Bogosloviju u Sremskim Karlovcima, koju je  završio je 1901. godine. Već 9. marta naredne godine rukopoložio ga je vladika bački Mitrofan Šević, posle čega je mladi Dimitrije Bokšan postavljen za protskog kapelana u Somboru. Bio je oženjen Stevankom rođ. Dobrojević i imao je s njom troje dece. Uz maternji srpski, govorio je…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SONTA – SELO KOJE JE BILO GRAD KADA SU DANAŠNJI GRADOVI BILI SELA

    Podunavsko selo Sonta, južno od Sombora, predstavlja jedno od najstarijih naselja u Bačkoj. Sonta se u arhivskim dokumentima pominje od kraja 12. veka (1192), kao selo u Bačkoj županiji (zapisana je, najčešće, sa oblicima Zund i Zond). Nalazila se kraj stare zemljane tvrđave, koja je, verovatno, postojala još u doba slovenske prevlasti u Panonskoj niziji, pre dolaska Mađara (staro slovensko ime ove tvrđave bilo je Savnica [Savonca], a 1206. g. tvrđava i naselje, odnosno oblast, zapisani sa oblikom Souncha, krajem 12. veka delom u posedu vlastelina Uroša). Krajem 14. veka Sonta je imala status trgovišta i predstavljala je značajnu dunavsku luku, a od 1381/82. g. ovde se nalazila i ispostava ženskog…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKI I OKOLNI NEMCI U SS DIVIZIJI „PRINC EUGEN“

    Zloglasna Sedma SS dobrovoljačka brdska divizija „Princ Eugen“ osnovana je 1. marta 1942. godine. Ova Vafen-SS brdska divizija bila je specijalizovana za antigerilsko ratovanje, a osnovana je zbog rasplamsavanja ustanka na prostoru Jugoslavije, pre svega u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i delovima Dalmacije i Like. Za komandanta divizije postavljen je SS grupen-firer Artur Fleps, nekadašnji vioski oficir austrougarske i rumunske vojske. Diviziju su činili mladići od 18 do 30 godina, nemačke narodnosti (tačnije podunavski Nemci), koji su se dobrovoljno javili u njene jedinice, mahom iz Bačke (od nešto preko 20.000 vojnika, koliko je ova divizija imala, 16.527 je bilo doborovoljaca iz bačkih naselja). Ona je u svom sastavu…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Umetnost

    BOĐANSKI MANASTIR – STARO PODUNAVSKO SVETILIŠTE

    Duhovni život pravoslavnog stanovništva na prostoru zapadne Bačke bio je vekovima blisko vezan sa manastirom Vavedenja Presvete Bogorodice u Bođanu, kraj istoimenog sela, južno od Sombora. Manastir je 15 km udaljen od Bača, u pravcu zapada, prema Dunavu. Danas manastirski kompleks čine crkva, kapela, konaci i ekonomski objekti. Bođanski manastir osnovan je 1478. godine, u vreme ugarskog kralja Matije. Predanje govori da ga je podigao trgovac Bogdan iz Dalmacije, koji je u Bačkoj boravio zbog trgovine, pa se, obolevši od očiju, našao na mestu današnjeg manastira. Tu se nalazio izvor lekovite vode u kome se Bogdan umio, posle čega se pomolio i zavetovao da će, ako mu se povrati vid,…

  • DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKI GRANIČARSKI OFICIRI OPEVANI SU U EPSKOM SPEVU O BAČKIM JUNACIMA

    Epski spev u desetercu Dostojna plemenite Bačke starih uspomena sadašnji i drugi slavinske krvi delijah slava bačkim plemićem, koji je, na narečju bačkih Bunjevaca, u 799 stihova, napisao i, povodom krunisanja Leopolda II, objavio filozof i pesnik Grgur Peštalić (Vaškut, 1755 – Baja, 1799), nastao je po ugledu na dela Andrije Kačića Miošića i posvećen je vojevanju bačkih Bunjevaca i Srba (graničara Potiske vojne granice) protiv Turaka i drugih neprijatelja Habzburške monarhije od kraja 17. do polovine 18. stoleća, koji: Sridom Bačke gusto prohodaju Pivajući na rat izhodaju; Konj do konja, junak do junaka, Bojno koplje, vojak do vajaka, Bubnji grmu, svirale sviraju, Trublje trubu, da Turke tiraju… Spev je…