• Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    PRELAZAK SANTOVAČKIH ŠOKACA U PRAVOSLAVLJE 1899. GODINE

    Jedan od najneobičnijih događaja u crkvenom životu šireg somborskog okruženja, koji je u svoje vreme imao ogroman odjek u srpskoj i mađarskoj javnosti i štampi, dogodio se krajem zime 1899. godine. Tada je 1.177 šokačkih žitelja sela Santova,  javno i svečano, prešlo iz rimokatoličke u pravoslavnu veroispovest. Santovo – danas Hercegsanto, prvo selo sa mađarske strane granice na putu od Sombora ka Baji –pominje se u arhivskim izvorima još početkom 14. veka, a krajem tog stoleća naselje je zabeleženo u dokumentu o razgraničenju poseda vlastelinske porodice Cobor, čije je rezidencijalno mesto bio Coborsentmihalj, preteča današnjeg Sombora. U 16. stoleću, nakon turskih osvajanja, u Santovo se naseljava rimokatoličko šokačko stanovništvo, poreklom…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    GRAMATA VLADIKE BAČKOG VISARIONA PAVLOVIĆA IZ 1750. GODINE O RUKOPOLOŽENJU JEREJA KIRILA POPOVIĆA IZ SOMBORA

    Tokom proleća 2021. g. kolege iz Istorijskog arhiva u Somboru pronašle su do tada nepoznatu gramatu vladike bačkog Visariona Pavlovića, naslovljenu na ime Kirila Popovića iz Sombora. Zamoljen sam sa njihove strane da pokušam da je rastumačim i prevedem, što sam i učinio, te ovde iznosim pojedinosti i prevod ovog dragocenog dokumenta iz crkvene prošlosti Sombora. Krajem maja 1750. g. vladika bački Visarion Pavlović (oko 1670-1756), izdao je gramatu o rukupoloženju u jerejski čin Kirila Popovića iz Sombora, kojom svedoči i o njegovom postavljenju za sveštenika somborske crkve Svetog Jovana Preteče (tzv. Male pravoslavne crkve). Kiril Popović, češće pisan sa prezimenom Zaharić, bio je sin pravoslavnog sveštenika Zaharija Bungurovića (po…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    OSNIVANJE PRVE SRPSKE UČITELJSKE ŠKOLE (PREPARANDIJE)

    Sve do 1778. godine, kada je mladi i učeni Somborac Avram Mrazović (1756-1826) pokrenuo u Somboru Gradsku školu “Norma”, sa prvim višemesečnim (kasnije i višesemestralnim) tečajevima za obrazovanje srpskih učitelja, srpski narod nije imao posebno i za to zvanje školovane učitelje. Tokom 33 godine, koliko je somborska “Norma” postojala i radila, u njoj je školovano više stotina budućih učitelja. Ipak, vremenom, njeni kapaciteti, ustrojstvo i pruženi obrazovni nivo nisu više mogli da zadovolje povećane potrebe za učiteljima u srpskom narodu, na prostoru Habzburške monarhije, te se počelo razmišljati o osnivanju prve posebne srpske škole za obrazovanje učitelja. Potpisivanjem mira sa Napoleonom 1809. godine, nastavljene su korenite školske reforme u Austrijskom…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ISTORIJSKA IZLOŽBA “RASTINA KROZ VEKOVE”

    Za sve prijatelje koji nisu u prilici da posete izložbu RASTINA KROZ VEKOVE, čiji su autori Milan Stepanović i Slobodan Vukobratović, a koja je posvećena obeležavanju 100-godišnjice postojanja današnjeg sela Rastine, postavljamo ovu izložbu na sajt „Ravnoplov“. U organizaciji  mesnog ogranka Udruženja potomaka i poštovalaca solunskih dobrovoljaca iz Rastine i uz podršku Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor i Grada Sombora, izložba je otvorena i izložena u Domu kulture, 11. novembra 2021. godine.

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ISTORIJSKA IZLOŽBA “OSMI VIK MONOŠTORA”

    Za sve prijatelje koji nisu u prilici da posete izložbu OSMI VIK MONOŠTORA, čiji su autori Milan Stepanović i Zdenka Mitić, a koja je posvećena bogatoj istoriji sela Bačkog Monoštora, postavljamo ovu izložbu na sajt „Ravnoplov“. U organizaciji UG “Podunav” i uz podršku MZ Bački Monoštor i Grada Sombora, izložba je bila izložena u Domu kulture u Bačkom Monoštoru, od 29. juna 2021. godine, kao i tokom manifestacije “Bodro-fest”, u avgustu 2021. godine.  

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    PAPSKI INKVIZITOR U BAČKOJ I SREMU, U BORBI SA „JERETICIMA“ (PRAVOSLAVCIMA, BOGUMILIMA I HUSITIMA)

    Posle Maričke i Kosovske bitke i prvih turskih prodora u Srbiju i Bosnu, deo stanovnika ove dve, tada jedine južnoslovenske države, počeo je, pred opasnošću od Turaka, da se prvih decenija 15. veka preseljava u Srem i Bačku, na teritoriju tadašnje Kraljevine Ugarske. Brzo širenje pravoslavaca i pripadnika Crkve bosanske (najčešće pogrešno nazivanih bogumilima ili patarenima), ali i husita (reformistički crkveni pokret začet u Češkoj) u južnim delovima Ugarske, nateralo je ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog i tamošnje crkvene vlasti da zatraže pomoć papskog inkvizitora, fra-Jakova Markijskog, u gušenju ovih „jeresi“. Jakov Markijski (oko 1391-1477) bio je italijanski franjevac, a kasnije i vrlo energičan i strog misionar i papski inkvizitor, koji…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKI MASONI (19. I 20. VEK)

    Savremeno slobodno zidarstvo utemeljeno je, na starijoj tradiciji, početkom 18. veka (1717) u Engleskoj, kada je nastala Velika loža Engleske, posle čega se širilo i na druge evropske i vanevropske zemlje (Češka, Italija, Švedska, Nemačka, Austrija, Danska, Rusija, Ugarska, SAD, Francuska itd.). U srpskom narodu slobodni zidari ili masoni javljaju se već u drugoj polovini 18. i prvim decenijama 19. veka (mitropolit karlovački Stefan Stratimirović, vladika gornjekarlovački i vršački Josif Jovanović Šakabenta, srpski izdavač u Beču Stefan Novaković, prosvetitelj Dositej Obradović, ugledni Valjevac Aleksa Nenadović, prvi beogradski gradonačelnik Petar Ičko, pesnik Sima Milutinović Sarajlija, najverovatnije i knez Mihailo Obrenović itd.). Prva masonska loža u Beogradu osnovana je 1878. godine. Na…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    KUPUSINA – STARO PODUNAVSKO SELO

    Podunavsko selo Kupusina, zapadno od Sombora, postojalo je još u srednjem veku, sa imenom Heteš, a nalazilo se u Bodroškoj županiji. Najraniji zapis o ovom selu potiče iz 1297. godine. Početkom 15. veka (1413) selo Heteš bilo je u posedu mačvanskog bana i bodroškog župana Jovana Marotija. Godine 1468. Heteš je postao posed porodice Cobor iz susednog naselja Coborsentmihalj (današnji Sombor), a 1481. g. oni su ga darovali dominikancima, za koje su u Coborsentmihalju sagradili crkvu i manastir. U selu, koje je tada već beleženo sa imenom Nađheteš (Veliki Heteš), svoju kuriju (plemićku kuću) imala je 1517. g. Felicija Pilsberger, rođ. Cobor, kojoj je selo tada i pripadalo. Na popisu…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    UBISTVO OKRUTNOG VLASTELINA KOJE JE ODJEKNULO BAČKOM

    Svirepo ubistvo vlastelina i plemića Leopolda Marfija, veleposednika Čeba (danas Čelareva), u septembru 1812. godine, odjeknulo je po celoj Bačkoj, ali i do carskog dvora u Beču, te je doprinelo promeni stava carskog dvora i državnih vlasti prema položaju ovdašnjih vlastelinskih kmetova i komorskih podanika. Leopold Marfi (1757-1812) bio je potomak ugarske plemićke porodice, koja je plemstvo dobila još u vreme cara Ferdinanda III, 1638. godine. Marfi je 1791. g. izabran za velikog (glavnog) beležnika Bačko-bodroške županije, čije je sedište bilo u Somboru, i na tom položaju nalazio se sve do 1806. godine. U dva navrata, 1802. i 1805. godine, bio je i županijski zastupnik u ugarskom Državnom saboru (parlamentu)…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SIVAC – NAJVEĆE SELO U BAČKOJ

    Veliko bačko selo Sivac, jugoistočno od Sombora, nastalo je na mestu nekadašnjeg srednjovekovnog naselja Telek (pisanog i kao Telekhaza), koje se najranije pominje 1462. godine, kao kraljevsko imanje. Još 1509. g. u ovom naselju, koje je tada imalo status trgovišta, zapisani su, uz mađarska imena, i stanovnici sa prezimenom Rac (Jovan i Ilija), što bi ukazivalo na njihovo srpsko poreklo, a 1527. g. naselje je pripadalo srpskom vlastelinu i vojvodi Radiču Božiću. Turski defter iz 1570. g. beleži u Somborskoj nahiji selo Telek Sivac, u kome je živelo 35 srpskih poreskih domaćinstava (sa sveštenikom), a selo je, sa istim imenom, zapisano i 1590. godine. U 17. veku, iz imena naselja…