• Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    DR JOVAN JOCA LALOŠEVIĆ – UMNI SIN VOJVODINE I SRPSTVA

    Dr Jovan Joca Lalošević, advokat, kulturni delatnik i srpski politički predvodnik liberalnih načela, prvi predsednik Narodne uprave Vojvodine (1918/19) i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS, rođen je 15/27. marta 1870. godine u Somboru, u ovdašnjoj staroj patricijskoj srpskoj porodici. Bio je jedan od najznamenitijih Somboraca u celokupnoj dugoj istoriji ovog grada. Prema zapisanom predanju, preci Laloševića doseljeni su u Sombor, u Velikoj seobi 1690. godine, sa Metohije, iz Peći, starog središta srpske patrijaršije, „sa velikim bogatstvom u zlatu i srebru“, a porodica je još dugo vodila prepisku sa rođacima koji su ostali u staroj postojbini. Rodonačelnik ove somborske porodice bio je barjaktar Stanoje Lalošević, za koga predanje tvrdi da…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ISTORIJSKA IZLOŽBA “SEDAM VEKOVA RIĐICE”

    Za sve prijatelje, koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “SEDAM VEKOVA RIĐICE”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 19 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je istorijskom i kulturnom nasleđu starog sela Riđice, najsevernijeg naselja na teritoriji Grada Sombora.  Uz podršku grada Sombora, izložbu je organizovalo UG “Plazović” iz Riđice, a otvorena je 22. maja 2022. godine, u Riđici.

  • DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

    PRVI SRPSKI ČASOPIS ZA DECU IZLAZIO JE U SOMBORU, KRAJEM 18. VEKA

    U vreme velike prosvetne reforme u Austrijskom carstvu, koja je pokrenuta tokom poslednjih godina vladavine carice i kraljice Marije Terezije, masovno su, u poslednjoj četvrtini 18. veka, otvarane i srpske osnovne škole u naseljima na prostoru Bačke i Baranje (njih preko 70), svakako zahvaljujući energiji, upornosti i trudu mladog Somborca Avrama Mrazovića, koji je, nakon završenih studija, tokom 1777. g. u Beču pohađao šestomesečni tečaj za direktore osnovnih škola po naprednom metodu nemačkog pedagoga i prosvetnog reformatora Johana Ignaca Felbigera. Ukazom carice i kraljice Marije Terezije, od 29. novembra 1777. godine, Avram Mrazović je postavljen za vrhovnog nadzornika svih pravoslavnih škola u Pečujskom školskom okrugu, kome su pripadala naselja u…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Priroda ravnice

    TRADICIJA VINOGRADARSTVA U RIĐICI

    Riđica je najsevernije selo na teritoriji grada Sombora, koje se nalazi uz samu granicu Srbije i Mađarske. Nekada je ovo selo bilo okruženo velikim barama ili manjim jezerima, a peskovito i valovito zemljište pogodovalo je od davnina vinogradarstvu, te je Riđica predstavljala selo sa najvećim površinama vinograda u okolini Sombora. Tradicija gajenja vinove loze u Riđici stara je već nekoliko vekova. Stanovnici Riđice, koja je sa današnjim imenom najranije pomenuta u turskim katastarskim defterima iz 1578. i 1591. godine, bavili su se vinogradarstvom još u 16. i 17. veku. Prvi tačniji arhivski podaci o gajenju vinove loze u Riđici potiču iz 1699. godine, kada je, na sumarnom popisu naselja Bačke…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ZABRANA BUNJEVAČKOG I ŠOKAČKOG IMENA 1945. GODINE

    Prošla su četiri stoleća kako su u Bačkoj zabeleženi etnonimi Šokac (najranije 1615) i Bunjevac (najranije 1622). Šokačka populacija bila je relativno mala i nalazila se u podunavskim naseljima Santovo, Bereg, Kolut, Monoštor, Sonta, Plavna, Vajska, Bač i Bukin (kasnije su raseljeni iz Koluta i Bukina). Bunjevačka populacija bila je znatno brojnija i živela je na širem prostoru Bačke, u gradovima Sombor, Subotica i Baja, te u selima Bajmok, Đurđin, Nađvin (Žednik), Tavankut, Ludoš, Kelebija, Tompa, Jankovac, Čikuzda, Borota, Kaćmar, Meljkut, Kakonj, Gara, Bikić, Đurić i Nemeš Militič (Svetozar Miletić), a bilo ih je, u manjem broju, i u drugim severnim bačkim naseljima. Poreklo Šokaca može se vezati za Bosnu…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    KAŠTEL PORODICE KOVAČ U RIĐICI

    Krajem 18. i početkom 19. veka Habzburška monarhija je, kao izvor prihoda carske blagajne, ispražnjene u ratovima protiv Francuske, počela da prodaje deo komorskih poseda u Bačkoj. Tako je, na samom početku 19. veka, Riđica postala posed mađarske vlastelinske plemićke porodice Kovač, a susedni Stanišić postao je posed porodice Redl. Rodonačelnik plemićke porodice Kovač bio je Pavle (Pal) Kovač, koji se, početkom 17. veka, istakao u pograničnim borbama protiv Turaka kao konjički kapetan tvrđave Filek (Filakovo u Slovačkoj), te je 1613. g. dobio plemićku titulu od kralja Matije II (na to ukazuju i tri odsečene turske glave prikazane u porodičnom plemićkom grbu). Njegov potomak bio je, krajem 18. veka, Emerik…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    APOKALIPTIČNO SOMBORSKO PROLEĆE 1999. GODINE

    Kulminacija sukoba na Kosovu i Metohiji između srpskih, odnosno jugoslovenskih policijskih i vojnih snaga, i albanskih jedinica tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, u kojoj je, u znatnoj meri, stradavalo civilno stanovništvo na obe strane (ukupan broj žrtava ovih sukoba bio je preko 13,5 hiljada ljudi, od kojih je 80% bilo albanske, a 16% srpske nacionalnosti), dovela je, nakon neuspelih pregovora u Rambujeu (Francuska), do vojne intervencije zemalja članica NATO-saveza protiv SR Jugoslavije i bombardovanja vojnih i civilnih ciljeva širom zemlje, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna 1999. godine. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom. Desetak…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    FRANCUSKI PROSVETNI I KULTURNI UTICAJI NA RAD I RAZVOJ SOMBORSKE NORME I PREPARANDIJE, NJENIH NASTAVNIKA I ĐAKA

    Tradicija obrazovanja srpskih učitelja u Somboru, koja u kontinuitetu traje 244 godine, utemeljena je osnivanjem škole „Norma“ 1778. godine (sa prvim tečajevima za obrazovanje učitelja), a nastavljena je osnivanjem prve Srpske učiteljske škole (Preparandije) 1812. godine. Neposredni izdanak ovih škola i baštinik njihove duge obrazovne tradicije je današnji Pedagoški fakultet u Somboru. Obe ove škole, koje su utemeljile obrazovanje srpskih učitelja, razvile su se u duhu reformatorskih ideja francuskog prosvetiteljstva. Samim tim, uticaj francuske prosvete i kulture na obrazovanje srpskih učitelja s kraja XVIII i tokom XIX veka bio je znatan, posebno za ono vreme kada nisu postojala razvijena sredstva komunikacije i kada je samo mali broj ljudi bio istinski…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ATAR SOMBORA 1805. GODINE

    Nakon proglašenja za slobodan i kraljevski grad 1749. godine, Sombor je, Privilegijalnim pismom (Elibertacionom poveljom) carice i kraljice Marije Terezije, dobio u posed teritoriju grada i 11 okolnih pustara, na kojima će nići prigradska salaška naselja, karakteristična samo za ovaj grad. Svega nekoliko meseci kasnije, kamenima-međašima razgraničeni su gradski posedi od županijsko-komorskih, mada je kasnije došlo do svojevoljne zamene nekih udaljenih pustara sa pustarama koje su bile bliže gradu. Prva mapa gradskog atara slobodnog i kraljevskog grada Sombora nastala je tek početkom 19. veka (postojala je odlična vojna mapa grada i okoline iz 1780-ih, ali na njoj nisu bile označene međe gradskih poseda i okolnih pustara, niti podaci o veličini…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    KAKO JE HRVATSKI LIST ZAMERAO SOMBORSKIM SRBIMA ŠTO ZAPOSTAVLJAJU SVOJ JEZIK I OBIČAJE

    U svom broju od 1. aprila 1846. g. zagrebačke „Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske“ donele su, na naslovnoj strani, članak o brojnim balovima održanim u Somboru, u kome je somborskim Srpkinjama i Srbima (posebno onim mlađim) bilo zamereno zapostavljanje jezika i običaja svog naroda. Kada se zna da je ovaj list uređivao Ljudevit Gaj, jedan od predvodnika tada već zabranjenog ilirskog pokreta, na idejama o uzajamnosti i jedinstvu Južnih Slovena, onda nije čudno što je lekcija iz rodoljublja somborskim Srbima stigla iz Zagreba. U članku se opisuje sezona balova u Somboru, koja se te 1846. godine odvijala u vreme poklada, pred početak Uskršnjeg posta. Pisac članka, nadahnut idejom panslavizma, prvo opisuje nedavno održan…