• Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  RAVNIČARSKI DIVANI

    MARTOVSKE DEMONSTRACIJE 1941. GODINE U SOMBORU

    Dva dana nakon što su, 25. marta 1941. g. u Beču, predstavnici jugoslovenske kraljevske vlade potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, somborska školska omladina prva je u gradu ustala i pridružila se demonstracijama i manifestacijama organizovanim u Beogradu i drugim gradovima Kraljevine Jugoslavije. Ovdašnji srednjoškolci oduševljeno su pozdravili vojni puč generala Dušana Simovića, obaranje vlade Cvetković – Maček i zbacivanje tročlanog kraljevskog namesništva na čelu sa knezom Pavlom, kao i stupanje na presto mladog kralja Petra II Karađorđevića. U tome su prednjačili učenici i učenice somborske Učiteljske škole i Državne realne gimnazije. Stariji učenici Učiteljske škole su, u jutarnjim časovima 27. marta, iz zdanja Preparandije pošli na hospitovanje u obližnju…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    O POREKLU LAZE KOSTIĆA

    Na Tri jerarha u ponoći (31. januara 1841. g. po julijanskom, odnosno 12. februara po gregorijanskom kalendaru), u šajkaškom selu Kovilju, nedaleko od starog srpskog manastira u kome je arhimandrit Jovan Rajić, krajem 18. veka, pisao svoju znamenitu „Istoriju Serbov, Bolgarov i Horvatov“, rođen je Lazar Kostić, treće dete graničarskog podoficira koviljske kompanije feldvebela (narednika) Petra Kostića (Đurđevo, 1802 – Novi Sad, 1877) i Hristine, rodom iz ugledne i bogate trgovačke kuće Jovanovića. Drugog dana po rođenju (1/13. februara 1841) malog Lazara krstio je, u koviljskoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, ovdašnji paroh Dimitrije Marković, kumovao mu je Stefan Popović, ikonomiji praktikant pri kompaniji koviljskoj, a Lazar je, prema zapisu iz crkvene…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  RAVNIČARSKI DIVANI

    ČETIRI VEKA OD PRVOG POMENA BUNJEVAČKOG IMENA U BAČKOJ

    U 2022. g. navršilo se 400 godina od prvog zapisanog pomena bunjevačkog imena u Bačkoj. Bunjevci su etnička skupina poreklom iz zapadne Hercegovine i jugozapadne Bosne, rimokatoličke veroispovesti, štokavskog dijalekta i ikavskog izgovora, koja se u 16. i 17. veku pomerala na zapad, prema severnoj Dalmaciji i Lici. Odatle su prve bunjevačke skupine, početkom 17. veka (oko  1607/08), doseljene u bačko Podunavlje (između Baje, Sombora i Subotice), a njihove migracije odvijale su se, tokom 17. stoleća, u više talasa, od kojih su vidniji bili nakon Drugog kandijskog rata (oko 1670/71) i u vreme turskog povlačenja iz Bačke (1686/87). Početkom 17. veka, relativno malobrojni rimokatolici u Bačkoj, koja se nalazila pod…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ĐULA SEMZE – BAČKI KAZANOVA I PANONSKI DON KORLEONE

    Verovatno da u nama poznatoj istoriji Bačke i Vojvodine nije postojao veći avanturista, mešetar, poročniji ekscentrik, kockar, rasipnik i neobuzdaniji razvratnik, od Julijana Đule Semzea mlađeg (1881-1955), potomka imućne somborske porodice Semze. Porodica Semze prezivala se ranije Ajgler i živela je u selu Sentivan Prigrevici pored Sombora. Njen predak Matijas Ajgler (1766-1812) doselio se kao mladić u Prigrevicu iz Salcburga u Austriji, krajem 18. veka. Tu se 1792. g. oženio sa Katalin Adam, a iz ovog braka rođen je Johan Ajgler (Prigrevica, 1799 – Sombor, 1872), koji je kasnije zvanično pisan kao Janoš Semze (Szemzö Janos). Johan Ajgler se, četrdesetih godina 19. veka, preselio u Sombor. Kao izabranom građaninu Sombora…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    ISTORIJSKA IZLOŽBA “VEKOVI LEMEŠA”

    Za sve koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “VEKOVI LEMEŠA”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 13 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je istorijskom i kulturnom nasleđu sela Svetozara Miletića (Lemeša), jedinog plemićkog sela u Vojvodini. Uz podršku grada Sombora, izložbu je organizovalo Bunjevački kulturni centar “Lemeški Bunjevci” iz Svetozara Miletića, a otvorena je 24. novembra 2022. godine, u sali MZ Svetozar Miletić.

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    KAKO JE OSNOVANA SOMBORSKA GIMNAZIJA 1872. GODINE

    Tradicija somborskih srednjih škola utemeljena je još u drugoj polovini 18. veka, kada su u gradu postojale dve gramatikalne ili tzv. „latinske“ škole. Jednu je 1758. g. pokrenula ovdašnja pravoslavna crkvena opština i ona nije bila dugog veka, a drugu je 1763. g. pokrenuo ovdašnji franjevački manastir i ona je trajala do 1785. godine, kada su gradske vlasti bezrazložno ukinule ovu školu. Decenijama su posle trajali bezuspešni napori Somboraca da osnuju gimnaziju, za koju je postojao i obezbeđen novčani fond. Nejedinstvo ovdašnjih pravoslavaca i katolika u somborskom Magistratu često je predstavljalo nepremostivu prepreku za razvoj gradskih obrazovnih institucija. U 1840-im osnovane su dve manje konfesionalne niže realne škole, a grad…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    LEMEŠKA CRKVA (CRKVA ROĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U SVETOZARU MILETIĆU)

    Posle više od četiri decenije somborskim graničarima je 1745. godine, prilikom razvojačenja somborskog vojničkog šanca, oduzeta pustara Miletić, koja se nalazila severoistočno od grada. Pustara je postala posed Kraljevske komore koja je, između 1747. i 1750. godine, ovde naselila više desetina mađarskih i bunjevačkih plemićkih porodica katoličke veroispovesti, te je tako nastalo prvo plemićko selo u Bačkoj, nazvano Miletić (kasnije Nađ Miletić, pa Nemeš Militič ili Lemeš, a danas Svetozar Miletić). Svega nekoliko godina po doseljenju, naseljenici su odlučili da podignu prvu katoličku crkvu u selu. Prva miletićka crkva, posvećena Rođenju Blažene djevice Marije (Maloj Gospojini), podignuta je 1752/53. g. u središtu sela, na istom mestu gde se i danas…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SVE PLEMIĆKE PORODICE JEDINOG PLEMIĆKOG SELA U VOJVODINI

    Selo Svetozar Miletić, drugim imenom Lemeš, a nekada zvanično Nemeš Militič (Plemeniti Miletić), udaljeno je desetak kilometara severoistočno od Sombora, a nastalo je krajem 1740-ih, na prostoru nekadašnje somborske vojničke pustare Miletić. Naseljeno je, između 1748. i 1752. godine, brojnim bunjevačkim, mađarskim i mađarizovanim slovačkim plemićkim porodicama (najčešće siromašnim) i predstavljalo je jedino plemićko naselje na prostoru današnje Vojvodine. Sve do početka 19. veka miletićki plemići zakupljivali su posede u svom ataru od Kraljevske komorske administracije, a onda su 1803. godine, carskom poveljom Franca I, dobili svoje selo u zajedničko vlasništvo ovdašnjih plemićkih porodica. Za posedovanje sela Miletićani (ili Lemešani) uplatili su u carsku blagajnu visok iznos od 40.000 forinti,…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKI GIMNAZIJALCI U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI

    Somborska Gimnazija osnovana je 1872. godine i prvobitno je bila zamišljena kao škola sa nastavom na srpskom i mađarskom jeziku. Mada je srpski nastavni jezik ubrzo bio zapostavljen i nastava se do 1919. g. odvijala samo na mađarskom, somborska Gimnazija bila je jedna od najboljih srednjih škola na prostoru današnje Vojvodine. Nakon Prvog svetskog rata i osnivanja Kraljevine SHS, u čiji sastav je ušao i Sombor, osnovana je 1920. g. nova dvojezična Državna gimnazija (u zgradi dotadašnje), koja od 1930. g. nosi naziv Državna realna gimnazija (nakon 1923. g. u njoj više nije bilo nastave na mađarskom jeziku). Nemali broj đaka ove škole (Srba, Mađara, Jevreja, Bunjevaca, pa i Nemaca),…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    SOMBORSKO ŠKOLSTVO OD NAJSTARIJIH VREMENA DO SAVREMENOG DOBA

    Značajnu ulogu u procesu izgradnje prepoznatljivog somborskog urbaniteta imali su obrazovanje i prosvećivanje. Najstariji tragovi prosvetne delatnosti u gradu mogu da se vežu uz postojanje dominikanskog monaškog reda, crkve i manastira u naselju Coborsentmihalj, srednjovekovnoj prethodnici Sombora, krajem 15. i na samom početku 16. veka. U poslednjim decenijama turske uprave, prema zapisu putopisca Evlije Čelebija iz 1665. godine, u Somboru je postojalo šest osnovnih škola i dve medrese (srednje ili više škole), svakako samo za đake islamske veroispovesti. Nakon povlačenja Turaka, školstvo se kod somborskih Srba i Bunjevaca razvijalo u okviru njihovih verskih ustanova – pravoslavne crkve i rimokatoličke franjevačke rezidencije, pa su škole pod njihovim okriljem u gradu zabeležene…