DAMARI RAVNICE,  Istorija,  Književnost,  OBZORJA PROŠLOSTI

KAKO SE ŠKOLOVAO LAZA KOSTIĆ

Rođen u Kovilju, 11. februara 1841. godine (po novom kalendaru), kao sin šajkaškog graničarskog feldvenbela (narednika) Petra Kostića i Hristine rođ. Jovanović, Laza Kostić se školovao u šest sela i gradova – Kovilju, Đurđevu, Pančevu, Novom Sadu, Budimu i Pešti (sve do 1873. g. Budim i Pešta bili su zasebni gradovi). Ostavši rano bez majke, staranje o dečaku preuzeli su njen imućni brat Pavle Jovanović i njena starija sestra Katarina udova Atanacković (bila je snaha tadašnjeg vladike bačkog Platona Atanackovića).

Po završenoj trogodišnjoj osnovnoj školi u Kovilju i Đurđevu, otac je Lazu Kostića upisao 1851. g. u nemačku realnu gimnaziju u Pančevu, gde je završio prva dva razreda sa odličnim uspehom. S jeseni 1852. g. Laza Kostić je upisan u drugi, a svega nekoliko meseci kasnije, kao darovit đak, i u treći razred ponovo pokrenute novosadske Srpske pravoslavne velike gimnazije. Tu je, ubrzo, skrenuo pažnju na sebe po uspehu u učenju latinskog i nemačkog jezika. Nastavnici su mu, osim ostalih, bili i Jovan Đorđević (predavao mu je Nemački jezik, Istoriju i Geografiju), kasnije osnivač Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i dr Đorđe Natošević (predavao je Nauku o prirodi), poznati srpski pedagog i prosvetni reformator.

Upisnica Laze Kostića u Srpsku gimnaziju u Novom sadu 1853/54. godine
Laza Kostić kao gimnazijalac
Jovan Đorđević, Lazin omiljeni profesor u novosadskoj gimnaziji

U jesen 1855. g. Laza Kostić upisao je Višu gimnaziju u Budimu, na nemačkom jeziku. Osim nemačkog i klasičnih jezika, u gimnaziji je učio francuski i engleski jezik, koje će kasnije skoro savršeno poznavati. Maturirao je 1859. godine.

Budim i Pešta polovinom 19. veka
Laza Kostić kao učenik starijih razreda gimnazije u Budimu, krajem pedesetih godina 19. veka
Laza Kostić nakon mature u budimskoj nemačkoj gimnaziji

Posle gimnazije započeo je studije prava na uglednom Peštanskom univerzitetu i neko vreme stanovao je u „Tekelijanumu“. Krajem 1865. g. polagao je završni ispit, posle čega su 1866. godine, na latinskom, sažeto štampane njegove doktorske teze, kao najava usmene odbrane doktorske disertacije, koja je usledila 1. maja 1866. godine. Kostićeva disertacija imala je naziv Dissertatione de legibus serbicis Stephani Uros Dusan (Disertacija o srpskom zakonodavstvu Stefana Uroša Dušana) i odbranjena je na latinskom jeziku, što je i po temi, ali i po odabiru jezika za odbranu disertacije, bio nesvakidašnji događaj na Peštanskom univerzitetu. Istog dana, Laza Kostić je promovisan u doktora civilnog i kanonskog prava na celoj teritoriji Habzburške monarhije, o čemu svedoči njegova doktorska diploma.

Pečat Peštanskog univerziteta, osnovanog 1777. godine
Laza Kostić kao student u Pešti
Doktorske teze laze Kostića objavljene pred odbranu disertacije 1866. godine
Doktorska diploma Laze Kostića
Prevod doktorske diplome Laze Kostića (izvor: Politika)

Po odbranjenom doktoratu, karijeru će početi kao profesor svoje nekadašnje škole, Srpske gimnazije u Novom Sadu. Pravom se, tokom narednih decenija života, skoro uopšte neće baviti, osim kao prevodilac pravnih dela.

Milan Stepanović

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.