Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

STARI NAZIVI SOMBORSKIH ULICA

Još su na skici somborske Svetođurđevske crkve iz 1763. g. naznačeni i nazivi pojedinih okolnih ulica na latinskom jeziku, pa je ulica na koju je gledalo pročelje crkve i crkveni toranj bila označena kao Platea Bajensis, odnosno Bajska ulica (danas severni deo Glavne ulice, od Svetođurđevske crkve do Preparandije). Glavnom ulicom (Primae Classic Platea) nazivan je njen današnji južni deo, do Svetođurđevskog trga, a nekadašnja Velikocrkvena ulica (danas Veljka Petrovića) zapisana je tada sa imenom Sporedna (Secundae Classic Platea). Ulica u zaleđu Svetođurđevske crkve, ranije pod nazivom Kamenita (danas Nikole Vukićevića), zapisana je 1763. g. kao Angusta Platea, odnosno Uska. Trg Sv. Đorđa je zabeležen kao Središnji trg (Forum Meridies), a uličica koja je ovaj trg spajala sa obližnjim trgom Sv. Trojstva zapisana je, zbog toga što je izlazila na Franjevački samostan (Župni dvor), kao Franjevačka ili ulica Poštovanih otaca Franciškana (Platea RR PP Franciscanorum). I na arhitektonskom planu inženjera Jožefa Kiša iz 1780. g. zapisano je da dve somborske gostionice treba da budu izgrađene u Nemešmilitičkoj ulici, kasnije poznatijoj pod imenom Lemeški sokak.

Svetođurđevski trg i Glavna ulica početkom 20. veka
Današnji Venac Stepe Stepanovića početkom 20. veka
Današnji Venac Petra Bojovića početkom 20. veka
Današnji Venac Radomira Putnika početkom 20. veka
Današnji Venac Živojina Mišića početkom 20. veka
Županijski trg (Trg cara Uroša) početkom četrdesetih godina 20. veka

Prvo obeležavanje gradskih i prigradskih ulica brojevima naredio je somborski Magistrat 1775. godine, zbog lakše evidencije podele protivpožarnog pribora po ulicama. Od 1831. g. neke gradske ulice su dobile i zvanična imena, uglavnom na tragu prethodnih nezvaničnih naziva, koja su bila ispisana na srpskom i mađarskom jeziku, na posebnim stubovima ili na zidu prve kuće u ulici (ipak, ni četvrt veka kasnije, 1852. i 1857. godine, mnoge somborske ulice još nisu imale nazive). Spontanost u imenovanju ulica doprinosila je lepoti njihovih naziva: Anđeoska, Vilina, Kaluđerska, Patrijareva, Velikocrkvena, Malocrkvena, Florijanova, Svetoivanjska, Svetog Roke, Sinagogina, Krstova, Krunska, Viteška, Hajdučka, Kapetanova, Pašina, Poštanska, Školska, Gospodska, Muzičarska, Dobošarska, Ključarska, Tesarska, Šeširdžijska, Predionička, Tkačka, Vunarska, Brašnjarska, Pivarska, Ovčarska, Suvajska, Vinogradska, Kupinova, Lipina, Jorgovanska, Hrastova, Zelenog drveta, Granina, Balvanova, Zelene bašte, Makova, Hmeljarska, Žitna, Solarska, Zlatna greda (ovim imenom u panonskim gradovima nazivane su ulice na uzdignutom terenu, koje nikada nisu bile plavljene), Bedemova, Mirna, Letnja, Jesenja, Jutarnja, Večernja, Vetrovita, Peskovita, Kamenita, Kratka, Uska, Dugačka, Sokačić, Bezimena, Ptičja, Bela Goluba, Lastina, Rodina, Švrakina, Gavranova, Petlova, Mravlja, Komarčeva, Srnina, Jazavačka, Zečija, Zmijska itd. Prilazne gradske ulice nazivane su prema pravcu u kome su vodile ili iz kog su dolazile – Staparski, Sonćanski, Apatinski, Bezdanski, Bajski, Lemeški, Pačirski, Lenčanski i Sivački put. Glavni gradski trgovi su nazvani po crkvama u njihovoj blizini (Svetođurđevski trg i Trg Sv. Trojstva), pred Županijom je bio Županijski trg, ali su postojali i Konjski i Svinjski trg, kao nazivi za mesta gde se tradicionalno prodavala marva.

Apatinski put početkom 20. veka
Staparski put početkom 20. veka
Sonćanski put početkom 20. veka
Bezdanski put početkom 20. veka

U mnogim od ovih naziva prepoznaju se nekadašnje osobenosti pojedinih somborskih ulica, pa je jasno gde su se nalazile suvaje, pivare, solarski i žitni magacini, razne zanatske radionice, gde su održavani vašari, koje su bile krivudave (zmijske), koje su bile popločane kaldrmom, u kojima su ranije živeli kaluđeri, kapetani, dobošari, ili u kojima su se nalazile crkve, škole, pošta, gde je prvo svitalo, a poslednje smrkavalo, kao i u kojim pravcima su se pružale. Ova izvorna imena somborskih ulica kasnije su, od vremena Austro-ugarske nagodbe do 1918. godine, često menjana imenima poznatih ličnosti mađarske, a potom srpske i jugoslovenske političke i kulturne istorije, od kojih većina nije imala nikakvog dodira sa Somborom, niti je bila od značaja za grad. Brojne izmene naziva gradskih ulica gradski većnici razmatrali su i usvojili ubrzo po završetku Prvog svetskog rata, u proleće 1919. godine. Početkom mađarske okupacije 1941. g. većini ulica vraćeni su nazivi iz vremena poslednjih godina Austro-ugarske monarhije, ali neke  ulice su dobile nazive tadašnjih saveznika Mađarske (Venac Adolfa Hitlera – današnji venac Petra Bojovića, pa Musolinijevu ulicu – današnja Karađorđeva), kao i Trg Mikloša Hortija,  regenta i poglavara Mađarske – današnji Trg Cara Uroša ispred Županije. Potom su, nakon Drugog svetskog rata, delimično vraćeni nazivi iz vremena Kraljevine Jugoslavije, a delimično su ulice dobile potpuno nova imena, najčešće revolucionara i partizanskih heroja, ili pojmova i mesta vezanih za antifašističku borbu (glavna ulica ponela je, naravno, naziv Maršala Tita). Neke ulice su preimenovane nakon raspada SFRJ, početkom devedesetih godina 20. veka (ulica Maršala Tita postala je tad ulica Kralja Petra I, pa sad u Somboru imamo apsurd da ne postoji ulica posvećena Maršalu Titu, ali postoje ulice generalnog sekretara Bugarske komunističke partije Georgi Dimitrova ili predsednika Čilea Salvadora Aljendea).

Solarski sokak (Čitaonička ulica) početkom 20. veka
Velikocrkvena ulica (Veljka Petrovića) početkom 20. veka

Nakon Mađarske građanske revolucije 1848/49. g. nazivi gradskih ulica bili su ispisivani trojezično, na srpskom, nemačkom i mađarskom jeziku, a odlukom gradskih vlasti iz 1880. g. (usled nesloge i odsustva dela srpskih političkih predstavnika u gradskoj skupštini), nazivi somborskih ulica bili su ispisani samo na mađarskom jeziku (satirični list J. J. Zmaja „Starmali“, doneo je tim povodom stihove upućene Somborcima: Ej, somborske ulice / Postadoste sada „utcza“, / Al’ mi otud vidimo / Kol’ko sati kod vas kuca!).

Bajski sokak, početkom 20. veka

Od preduzeća „Knop i Štajner“ iz Budimpešte stigla je u avgustu 1880. g. ponuda velikom gradskom kapetanu Janošu Cedleru za nekoliko vrsta tabli sa nazivima ulica, kao i tabli sa kućnim brojevima.

Šeširdžijski sokak (Ilije Birčanina) početkom 20. veka

Tokom prve decenije 20. stoleća (1907) u gradu je bilo 130 ulica, podeljenih u pet gradskih kvartova (u Unutrašnjoj varoši 26, u Gornjoj varoši 27, u Crvenki 23, u Mlakama ili Banatu 23 i na Selenči 31 ulica). Danas u Somboru ima oko 330 ulica. Na žalost, mnoge od njih nose neadekvatna imena, osoba za koje većina stanovnika ulice nikada nije čula, ili koje ni na kakav način nisu bile vezane za Sombor ili kulturu i prošlost ovih prostora.

Elefant ulica (J. J. Zmaja), početkom 20. veka
Školska ulica (Laze Kostića) početkom 20. veka

Znatan broj znamenitih Somboraca danas u svom gradu nema ulicu (patrijarh Georgije Branković; patrijarh Samuilo Maširević; vladika Gedeon Petrović; somborski veliki kapetan grof Jovan Branković; prvi gradonačelnik Sombora Martin Parčetić; osnivač beogradske Velike škole i Karađorđev saradnik Ivan Jugović; prvi savremeni srpski istoričar Aleksandar Stojačković; znameniti latinac i slavista Ede Margalić; istoričar Đula Dudaš; slikar Arpad Juhas; bunjevački politički predvodnik Martin Matić; kinematograf Ernest Bošnjak; kompozitor Petar Konjović; lingvista, etimolog i akademik Geza Barci; književnik Janoš Herceg; slikar i akademik Ivan Radović; slikar Sava Stojkov; književnik Miroslav Josić Višnjić; nuklearni fizičar i akademik Bogdan Maglić itd.).

Pariska ulica tridesetih godina 20. veka

VODIČ KROZ STARE NAZIVE SOMBORSKIH ULICA

Adžijska (Čitaonička)

Andrijina (Sterijina)

Anđeoska (Požarevačka)

Anina (Subotička)

Antalova (Beogradska)

Apolonova (Mite Popovića)

Arpadova (Ivana Milutinovića)

Bajski put (Vojvođanska)

Balvanova (Ljubljanska, Svetog Save)

Bela goluba (i danas)

Bedem (Samka Radosavljevića)

Belina (Alekse Šantića)

Berićki sokak (Miloša Obilića)

Berčanjijeva (danas deo Sonćanskog puta od Ilije Birčanina do bunara)

Betlen (Đure Jakšića)

Bezdanski put (XII vojvođanske udarne brigade)

Braće Mihajlovića (Veljka Petrovića)

Brašnjarska (Mostarska)

Bunjevačka (Matije Gupca)

Dobošarska (21. oktobra)

Dolina (Kosovska)

Draškova (Ivana Milutinovića)

Dugačka (Marka Kraljevića)

Dunavska (Jorgovanska)

Elefant (J. J. Zmaja)

Evetovićeva (Otona Župančića)

Ferencova (Skopljanska)

Florijanova (Batinska)

Gajeva (danas deo Ul. Đure Jakšića)

Gakovačka (Valjevska)

Gavranova (Dalmatinska)

Gezina (Preradovićeva)

Glavna ulica (Košut Lajoša, Kralja Aleksandra – deo od Županije od Svetođurđevskog trga; Bajski put, Petefijeva, Kraljevića Đorđa – deo od Svetođurđevskog trga do Preparandije; Maršala Tita, Kralja Petra I)

Gromon (deo današnje Laze Kostića od Glavne ulice do Trga Sv. Trojstva)

Gospodska (ranije prednji deo Florijanove ili Batinske, od Venca do spomenika Sv. Florijianu)

Granina (Tanaska Rajića)

Grobljanska (Lenčanski put, Čonopljanska, Vere Gucunje)

Hajdučka (Vojnička)

Hmeljarska (Dubrovačka)

Honvedska (Hajduk Veljka)

Hunjadijeva (Miloša Obilića)

Jarak (Blagojevićeva)

Jazavačka (Branislava Nušića)

Jelisavetin trg (Trg Kraljice Marije, Sonje Marinković)

Jesenja (Save Kovačevića)

Jevrejska (Ernesta Kiša)

Julija Falciona (deo današnje Ul. Ivana Milutinovića, od presecanja Monoštorske)

Kaluđerska (Istarska, Kneza Miloša)

Kalvarija (Gornji deo Batinske, nakon Monoštorske)

Kamenita (Nikole Vukićevića)

Kapetana Sučića (Metlaska, Vujadina Sekulića)

Karoljeva (Dragutinova, Zagrebačka, Nikole Pašića)

Ključarska (Ivana Cankara)

Knićaninova (danas Laze Kostića, od Trga Sv. Trojstva do Glavne ulice)

Kocikova (Pinkijeva)

Komarčeva (Dušana Staničkova)

Konjovačka (Konjovićeva)

Konjovićeva bašta (Trg bana Jelačića, Vidovdanski trg)

Kratka

Krstova (Ivana Gundulića)

Krunska (Vasilija Kovačića)

Kupinova (Matije Gupca)

Lakat (Školska)

Lastina (Kamenka Gagrčina)

Lemeška (Svetozara Miletića)

Letnja (Partizanska)

Lipina (Ambrozija Šarčevića)

Loptarska (Božidara Adžije)

Mađarska (Petra Kočića)

Mađarska (Arsenija Čarnojevića)

Magazinska (Nike Maksimovića)

Makova (Ognjena Price)

Mala Ul. Svetog Roke (Uroša Predića)

Malocrkvena (Njegoševa)

Malogrobljanska (Štrosmajerova)

Metalska (Vujadina Sekulića)

Mirna

Mrakovićeva (Milutina Bojića)

Mravlja (Zadružna, Vladike Nikolaja Velimirovića)

Muzičarska (Milana Toplice)

Nova (Monoštorska)

Ovčarska (Branka Radičevića)

Pašina (Dositeja Obradovića)

Patrijareva (prolaz između Trga Sv. Đorđa i Trga Sv. Trojstva, danas bez naziva)

Patrijarhova (Velikocrkvena, Braće Mihajlovića, Veljka Petrovića)

Peskovita (Jug Bogdana)

Petlova (Ivana Kosančića)

Pivarska (Vlade Ćetkovića)

Pozorišni trg (Jokai Trg, Vilsonov Trg, Trg Republike)

Predionička (Vase Stajića)

Ptičja (Jožefa Flozbergera)

Rodina (Božidara Adžije)

Sinagogina (Rade Drakulića)

Sivački put (Filipa Kljajića)

Slepa (Radenička)

Solarski sokak (Adžijska, Čitaonička)

Sonćanski put (Stevana Doronjskog, pa ponovo Sonćanski put)

Srnina (Save Kovačevića)

Staparski put (Edvarda Kardelja, pa ponovo Staparski put)

Stevana V. Kaćanskog (Jovana Popovića)

Suvajska (i danas)

Svetođurđevski trg (Sofijin trg, Trg Oslobođenja, Trg Slobode)

Svetog Roke (Rade Končara)

Svetoivanjska (Trg 7. jula, Trg Cara Lazara)

Trg Svetog Trojstva (Trg 7. jula, Trg Bratstva-jedinstva, pa ponovo Trg Sv. Trojstva)

Svinjski trg (Vašarska, Stanka Opsenice)

Šandor Bele (Tiha, Avrama Mrazovića)

Šeširdžijska (Ilije Birčanina)

Školska (Trefortova, Laze Kostića)

Štajerska (Kapetana Vujovića, Banatska)

Švrakina (Marije Bursać)

Tekelijin put (Apatinski put)

Tesarska (Dominika Markovića)

Tiha (Šandor Bele, Avrama Mrazovića)

Tkačka (8. marta)

Tržnička (Višnjićeva)

Ulica zore (Prizrenska)

Uska (Josipa Kozarca)

Večernja (Petra Despotovića)

Velikocrkvena (Patrijarhova, Braće Mihajlovića, Veljka Petrovića)

Venac Deak Ferenca (Venac vojvode Stepe Stepanovića)

Venac Etveš Jožefa (Venac vojvode Živojina Mišića)

Venac Jelisavetin (Venac vojvode Petra Bojovića)

Venac Sečenji štvana (Venac vojvode Radomira Putnika)

Vetrovita (Komitska, Sremska)

Vilina (Letnja, Partizanska)

Vinogradska (Pere Segedinca)

Viteška (Nikole Pašića, Toze Markovića)

Volfova (Jevrejska, Ernesta Kiša)

Vunarska (Stevana Šupljikca, Đure Daničića)

Zečija (Krekova, Augusta Cesarca)

Zelene bašte (Braće Jankovića, Maksima Gorkog)

Zelenog drveta (Pop Dimitrijina, Petra Drapšina)

Zlatne grede (i danas)

Zmijska (Evangelička, Koste Trifkovića, Pece Petrovića)

Zrinjska (Novopoštanska, Pariska, Pariske komune, danas ponovo Pariska)

Železnička (Karađorđeva)

Žitna (Josifa Pančića)

Živanovićeva bašta (Jaše Ignjatovića)

Županijski trg (Trg Slobode, Trg Horti Mikloša, Trg Cara Uroša)

Milan Stepanović

11 Komentara

  • Dragan

    Đorđe Lebović u svom delu “Semper idem” 2-3 puta spominje Lastinu ulicu, koja se, prema njegovom opisu, nalazi u blizini Apatinskog puta ili čak izlazi na njega. U popisu starih Somborskih ulica vi navodite da Lastinoj ulici odgovara današnja ulica Kamenka Gagrčina. Je li moguće da je kod nekog od autora došlo do greške? Inače, Ravnoplov je mesto gde se svako veče odmaram i uživam u obilju kvalitetnih podataka, karata, fotografija itd. Pratim slične pokušaje autora iz drugih mesta koja poznajem, ali nisu “ni prineti”. Čestitam. Ocena 10*.

    • Milan Stepanović

      Malo je to komplikovano. Fecske utca (Lastina ulica) bio je naziv za današnju ulicu Kamenka Gagrčina do 1920. godine i u vreme okupacije (1941-44). Između dva rata, u periodu koji opisuje Lebović, ova ulica nosila je naziv “Ustaška”, po imenu hercegovačkih ustanika iz 1875. godine (nazivali su se “ustaše”, ustanici). Istovremeno, današnja ulica Jožefa Flozbergera, kraj Apatinskog puta, do 1920. g. zvala se Mader utca (Ptičja ulica), a kada je stara Lastina preimenovana u Ustašku, dotadašnja Ptičja (današnja Jožefa Flosbergera) preimenovana je u Lastinu i tako se zvala do 1941. godine. Tako da je i Lebović u pravu, ali sam u pravu i ja… :))

  • Vlado Tkalčić

    Poštovanje, da li imate podatak kako se zvala ulica Blagojeviceva za vreme Drugog svetskog rata ? Da li je nosila stari naziv Jarak, ili su okupacione vlasti promenili ime ?

      • Slobodan Bunjevcev

        Po kome je Blagojevićeva ulica dobila naziv, po Milanu Blagojeviću ili nekom drugom?

        • Milan Stepanović

          Pretpostavljam po Jovanu Blagojeviću (1848-1918), koji je punih 27 godina bio glavni urednik znamentiog somborskog časopisa “Golub”, uz Zmajevog “Nevena” svakako najznačajnijeg omladinskog lista na srpskom jeziku s kraja 19. i s početka 20. stoleća. Osim toga bio je i dugogodišnji nastavnik, a od 1903. do 1916. g. i upravnik somborske Više srpske devojačke škole. Objavljivao je pripovetke i članke, a napisao je i nekoliko školskih udžbenika.

  • Krstanovic Jadranka

    Kao što je već neko gore rekao Ravnoplov je nešto uz čega se odmaram, popunite svoje znanje svaki dan, osećam se ponosnom što pripadam jednom takvom gradu kao što je Sombor. I naravno sretna jer živim u vremenu u kojem I vi. Bravo bravo

    • Milan Stepanović

      Upravo tako se i zove, a tako se ova ulica i ranije zvala, od prvog dana postojanja jer nastala je tek 1960-ih, da bi svoj današnji oblik dobila tokom 1970-ih i početkom 1980-ih.

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.