• Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    SIVAČKI PUT

    Ulica koja se protezala od raskršća nekadašnje Dobošarske ulice (21. oktobra) i Eržebet trga (kasnije Trga Kraljice Marije, danas Sonje Marinković), prema izlasku iz Sombora u pravcu Sivca, dobila je još u 18. veku ime Sivački put. Pretpostavlja se da je ulica nastala u koritu jednog kraka Mostonge, pa je i kasnije veoma često bila plavljena i neprohodna u vreme rasta podzemnih voda. Prema podacima iz 1837. g. u ovoj ulici posede su imale porodice Kopacka, Čuvardić, ponovo Kopacka i Čuvardić, pa Žuljević (dve kuće), Cigić-Parčetić, Matarić (dve kuće), Čuvardić, Parčetić, Žuljević, Cuconja, Žuljević, Galić, Šnup i Balun (sa desne strane) i Čazar, Horvat, Žuljević, Pekanović, Štebler, Rastovski, Kajling, Vagner,…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    KAPELA SVETE TEREZIJE

    Kapela Svete Terezije sagrađena je na samom početku 20. stoleća, 1901. godine na Malom katoličkom groblju u Somboru, koje je nastalo krajem 18. ili početkom 19. veka (ovo je najmlađe somborsko groblje koje je najranije zabeleženo 1806. godine a posvećeno je 1829. godine). Kapelu je, u neogotskom stilu, podigao opat Jene Sečenji, nadbiskupski kanonik i papski prelat, čija je ktitorska ploča sačuvana iznad južnih ulaznih vrata kapele. Sa prednje strane kapela ima dva uporedna polukružna stepeništa i terasu. Bogosluženja u njoj obavljaju se svake godine na Dušni dan (2. novembra), posle praznika Svisvetih. Ispred kapele se nalazi kameni krst, koji je 1828. g. podigao somborski plemić Marton Balon sa suprugom…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    POZORIŠNI TRG (TRG REPUBLIKE) U SOMBORU

    Pozorišni trg je nastao izgradnjom nekoliko jednospratnica koje su ga omeđile – hotela „Lovački rog“ sa zapadne, Fernbahove kuće sa severne i jednospratnice Lorenca Falcionea sa istočne strane (na trg je gledao i zapadni deo dugačke prizemne kuće „Elefant“, koja se nalazila na uglu istoimene ulice). Sa južne strane trga kasnije je (1912) podignuta dvospratna Vajdinger palata. Na trg su, sa njegove istočne strane, izlazile Školska i Elefant ulica (danas Laze Kostića i J. J. Zmaja), a sa severoistočne Zmijska ulica (ovako nazvana zbog krivudanja, danas Trg Koste Trifkovića), u kojoj se nalazilo pozorište. Južna, zapadna i severozapadna strana Pozorišnog trga bile su omeđene Vencem Eržebet (Petra Bojovića). Sve do…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    SVETUSPENSKA KAPELA U SOMBORU

    Pravoslavna kapela Uspenja Presvete Bogorodice podignuta je na somborskom Velikom pravoslavnom groblju, u stilu provincijskog baroka, sa elementima rokokoa, između 1786. i 1790. godine. Građena je istovremeno kad i nov hram crkve Svetog Jovana Preteče (Male pravoslavne crkve), te je zbog izgradnje ova dva hrama somborska Crkvena opština raspisala poseban prirez među vernicima. Crkveni zvonik završen je 1792. godine. Izgled Svetouspenske kapele sačuvan je na Gfelerovoj veduti Sombora iz 1818. godine. Unutrašnjost kapele je bila skromno uređena, a ikonostas su radili slikari-laici (gornji deo ikonostasa slikao je oko 1799. g. Mihailo Protić, a donji deo ikonostasa, sa carskim dverima, naslikao je, između 1827. i 1852. godine, Georgije Protić). Kapela je…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    KAPELA SNEŽNE GOSPE (JOZINA KAPELA) KRAJ ČIČOVA

    Pored reke Mostonge, na uzvišici sa desne strane nekadašnjeg puta prema Sonti, u neposrednoj blizini somborskog salaškog naselja Čičovi, podignuta je, krajem 18. veka, rimokatolička kapela Blažene Gospe Marije Snežne, kao zavetna zadužbina somborskog senatora i gradonačelnika, bunjevačkog plemića Josipa Joze Markovića (1712-1789), te je u narodu prozvana i „Jozinom kapelom“. Predanje, koje je, verovatno, samo plod narodne mašte, govori o tome kako se Joza Marković, kada ga je zadesila snežna oluja, u kolima kojima se vozio ka Somboru, zavetovao da će, ako preživi mećavu, sazidati na tom mestu kapelu Snežne Gospe. Josip Marković bio je sin somborskog graničarskog poručnika Matije Markovića i mlađi brat poslednjeg kapetana somborskog graničarskog šanca…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    STARO ZDANJE PREPARANDIJE (NORME)

    U porti somborske Svetođurđevske crkve, ubrzo nakon izgradnje današnje crkve (1759-1761), podignuta je i prizemna zgrada srpske osnovne škole. Mladi Somborac Avram Mrazović (1756-1826), tek svršen polaznik kursa za direktore osnovnih škola po Felbigerovom metodu u Beču, osnovao je u ovom zdanju 1. maja 1778. g. trogodišnju osnovnu Narodnu gradsku normalnu školu, skraćeno prozvanu „Norma“, koja će služiti kao norma, po kojoj će se, ugledajući se na nju, odvijati rad i svih ostalih škola u tom okrugu. Istovremeno, Mrazović je u ovoj školi pokrenuo i prve tromesečne tečajeve za stručno osposobljavanje srpskih narodnih učitelja. Već od jeseni 1778. g. u „Normi“ su uvedeni i redovni dvogodišnji tečajevi koje su pohađali…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  RAVNIČARSKI DIVANI

    TRG SVETOG ĐORĐA U SOMBORU

    Najstariji i najveći somborski gradski trg, koji je ime dobio po ovdašnjoj Svetođurđevskoj crkvi (sagrađenoj između 1759. i 1761. godine), prostirao se od crkve do početka Solarskog sokaka (Čitaoničke ulice) s južne i do palate „In foro“, odnosno Svetođurđevske crkve, sa severne strane. Na ovom trgu je 18. novembra 1745. g. održan poznati Protestni zbor somborskih graničara, na kojem je odlučeno da se, nakon ukidanja vojničkog statusa, od carskog dvora u Beču zatraži povratak dotadašnjih povlastica ili da se krene u proces elibertacije Sombora (dodele statusa slobodnog i kraljevskog grada), što je, tri i po godine kasnije, i ostvareno. Godine 1804. Georgije Mađarjanoš ml. podigao je preko puta crkve palatu…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    VELIKA KASARNA NA BAJSKOM PUTU

    Na završetku Bajskog puta, sa leve strane, počela je polovinom osamdesetih godina 19. veka izgradnja velike vojničke (garnizonske) kasarne, zapravo čitavog vojnog kompleksa u kome se nalazilo pet jednospratnica, u koje je moglo da bude smešteno oko hiljadu vojnika i oficira. Uz ove zgrade podignuto je i nekoliko pomoćnih građevina. Zidanje kasarne, kao i obližnjeg zdanja Vojne bolnice, koje se nalazilo preko pruge (kasnije zgrada Poljoprivredne škole), završeno je do 1888/89. godine, a koštalo je 314.700 forinti (još je 1875. g. državna mađarska vlast zahtevala da grad u narednim godinama planira izgradnju zdanja Vojne bolnice, ali gradske vlasti su nerado pristajale da svoje zemljište čuvaju za ovakvu namenu). Za izgradnju…

  • Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

    VEDUTA SOMBORA IZ 1818. GODINE

    Više od jednog veka trebalo je da prođe nakon nastanka četiri vedute Sombora s kraja 17. veka (1697-1700), kako bi izgled grada ponovo bio vizuelno zabeležen, prvo na veduti sa majstorskog pisma iz 1809. godine, koja svojim likovnim kvalitetima ne bi mogla da se smatra previše uspelom, a zatim, devet godina kasnije, i na veduti koja je, ovaj put verno i tačno, bila načinjena rukom somborskog graditelja i starešine zidarskog ceha Franca Gfelera. Nemačka porodica Gfeler pominje se u gradu od početka 19. veka (najranije 1806), a Franc Gfeler (1779-1833) i njegov sin Karl (1810-1872), graditelji su nekoliko prepoznatljivih arhitektonskih simbola Sombora, osim ostalog i današnje Gradske kuće, koju je…

  • Arhitektura,  PALETA RAVNICE

    MILAN KONJOVIĆ O SRCU SOMBORA

    Iskusan esteta, čuveni somborski, vojvođanski i srpski slikar Milan Konjović (1898-1993), poredio je i pronalazio sličnosti urbanih rešenja starog jezgra Sombora sa Parizom, u kome je godinama boravio. Somborski “maestro”, potomak jedne od najuglednijih patricijskih ovdašnjih porodica, čiji su preci podizali ovaj grad, govorio je, u svojoj odmakloj, ali duhom još vitalnoj i gospodstvenoj starosti, početkom poslednje decenije 20. veka, da su ravničarski gradovi “nalik na prave oaze, toliko su utopljeni i ‘izgubljeni’  u toj beskrajnoj pučini”. “Ipak”, navodi Konjović, među njima, “Sombor se izdvaja; on spada u izuzetke. To najbolje potvrđuje rešenje njegovog Venca i centra grada. Sombor se upravo u tome ističe, gotovo da je jedinstven. Srce grada…