Među nestalim i srušenim spomenicima Sombora nalazi se i onaj najstariji i najlepši – spomenik Presvetom Trojstvu. Nalazio se na istoimenom trgu, sa zapadne strane somborske Gradske kuće, u neposrednoj blizini crkve Presvetog Trojstva. Ovaj kameni spomenik o svom trošku podigao je 1774. g. pl. Paul Krušper od Verboa, administrator Dvorske komorske administracije za Bačku, čije se sedište, od početka pedesetih godina 18. veka, nalazilo u Somboru (predanje govori da je spomenik podignut u znak zahvalnosti što je Sombor mimoišla epidemija kuge, ali nje u to vreme na ovim prostorima nije bilo, pa je verovatnije reč samo o ktitorskom činu visokog državnog činovnika).
Prema zapisu hronike somborskog franjevačkog manastira, spomenik Presvetom Trojstvu je svečano osvećen 24. oktobra 1774. godine, a blagoslovio ga je franjevac Antun Bajalić, posle čega su održane i tri propovedi na ilirskom (bunjevačkom), nemačkom i mađarskom jeziku. Ktitor spomenika je tom prilikom, posebnim prilogom od 100 forinti, osnovao i gradski fond za održavanje spomenika Presvetog Trojstva (isti iznos, namenjen održavanju spomenika, porodica Krušper je darovala parohijalnoj župi Presvetog Trojstva i 1802. godine).
Spomenik Presvetom Trojstvu, načinjen od sivog peščara, predstavljao je klasično barokno vajarsko delo elegantnog, gracioznog i visoko uzdignutog stuba, na čijem vrhu je stojao kip Svetog Trojstva, dok su na središnjem delu, na kamenim postoljima, bile postavljene figure Bogorodice i apostola Petra i Pavla. Između ovih skulptura kasnije su postavljena i dva kandelabra, a postolje spomenika bilo je u obliku dva pentagonalna stepenika.
O prazniku Presvetog Trojstva (početkom juna) iz obližnje istoimene crkve je do spomenika dolazila velika procesija rimokatoličkih vernika i sveštenstva, pa je kraj njega služena misa, sa tradicionalnim propovedima na sva tri jezika. Ograda od kamenih stubaca i lanaca od kovanog gvožđa podignuta je oko spomenika 1828. godine. Kasnije je, između dva svetska rata, ograda uklonjena, a podnožje spomenika je oivičeno i zasađeno malim travnjakom.
Zbog spomenika je i trg ispred Gradske kuće dobio ime, koje je na srpskom beleženo kao Svetotrojički trg, a na mađarskom kao Szentháromság-tér.
Spomenik Presvetom Trojstvu, koji je duže od 170 godina predstavljao jedan od najprepoznatljivijih znamenja Sombora, nepopravljivo je oštećen kada su ga 1. maja 1947. godine iz ideoloških razloga, posleratne gradske vlasti uklonile sa Trga Sv. Trojstva, kasnije nazvanog Trgom Bratstva i jedinstva (prema ustaljenoj praksi, spomenik je uklonio ideološki „osvešćen“ somborski Bunjevac, a stariji Somborci pamte i kako je ovaj čovek nesrećno završio svoj život). Kameni delovi spomenika preneti su na Veliko katoličko groblje i, krajem šezdesetih godina 20. veka, iskorišćeni su u građevinskim radovima, prilikom postavljanja staze pred kapelom Sv. Križa, a dragocene stare statue su uništene.
Povratak replike ovog spomenika na Trg Sv. Trojstva bio bi danas civilizacijski gest grada Sombora i iskazao bi meru obzira prema svojoj istorijskoj baštini i jednom od najvažnijih znamenja gradske prošlosti. Rekonstrukcija bi bila moguća jer je sačuvan znatan broj dobrih fotografija spomenika, snimljenih između 1872. i 1943. godine, a kao uzor u znatnoj meri može da posluži i veoma sličan ili skoro istovetan spomenik Presvetom Trojstvu, koji je sačuvan na istoimenom trgu u susednoj i Somboru bratskoj Baji (Mađarska).
Milan Stepanović
6 Komentara
Daniela
Bilo bi divno da se spomenik obnovi, mada nisamn sigurna da nadležni imaju sluha za to.
Milan Stepanović
Da, to bi bilo ispravljanje jedne istorijske nepravde.
Rudolf
Treba da se vrati to na mestu gde je bio jer to je bio greh ukloniti što su nam čobani uništili i Kralja Aleksandra vratiti isto i sve što smo imali
Srđan Crkvenjakov
Poštovani Milane,
Uživam u tekstovima koje čitam. Drago mi je da se neko u ovolikoj meri posvetio meni uvek dragom Somboru. Želim Vam dug i plodonosan rad.
Srdačno,
Srđan Crkvenjakov
ps. saglasan sam sa idejom da se vrati replika spomenika Svetom Trojstvu, ali skrećem pažnju da bajski spomenik ne može biti uzor, pošto se gotovo u svim segmentima razlikuje od somborskog.
Milan Stepanović
Hvala Srđane. Kada je reč o bajskom spomeniku svakako da postoje razlike, ali i sličnosti. Dovoljno je uporediti fotografije iz svih uglova i shvatiti da osnova spomenika treba da izgleda slično onom sačuvanom u Baji. Naravno, najbolji izvornik su fotografije somborskog spomenika, kojih srećom ima dovoljno i iz svih uglova.
dusan skoric
Slični poduhvati obnove zavetnih spomenika Sv. Trojstva počinju od prikupljanja arhivske građe, osim starih fotografija potrebno je pregledati detaljno građu Istorijskog arhiva u Somboru gde se, eventualno, može naći originalni crtež spomenika. Mada je u doba baroka za spomenike te vrste pravljena maketa od oko dva metra visine i možda je bila pohranjena kod franjevaca u Somboru. U svakom slučaju, se prvo u slučaju obnove u stiroporu pravi maketa u originalnoj visini, a onda zavisno od tehnike, ovog puta mermera ili druge vrste trajnog kamena prave detalji i uklapaju u celinu. Postoje slučajevi u savremenoj praksi da se maketa izradi u tehnici gipsa a zatim odliva u betonu što je jeftinija i brža varijanta.
Mišo, sretno sa radom…..