IVAN GUTMAN, hemičar, univerzitetski profesor i akademik, rođen je 2. septembra 1947. g. u Somboru, kao sin dr Mirka Gutmana, advokata poreklom iz somborske jevrejske porodice. Po majci je potomak stare somborske bunjevačke porodice Gromilović. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, posle čega se 1962. g. upisao na prirodno-matematički smer somborske Gimnazije, koju je završio 1966. godine. Iste godine upisao je studije na hemijskoj grupi Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, na kome je diplomirao 1970. godine, sa srednjom ocenom 10,0. Magistrirao je 1973. godine na Univerzitetu u Zagrebu iz oblasti teorijske organske hemije, a iste godine odbranio je i doktorsku disertaciju „Istraživanja topoloških svojstava konjugiranih ugljikovodika“ na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u…
-
-
SOMBORSKO ŠKOLSTVO OD NAJSTARIJIH VREMENA DO SAVREMENOG DOBA
Značajnu ulogu u procesu izgradnje prepoznatljivog somborskog urbaniteta imali su obrazovanje i prosvećivanje. Najstariji tragovi prosvetne delatnosti u gradu mogu da se vežu uz postojanje dominikanskog monaškog reda, crkve i manastira u naselju Coborsentmihalj, srednjovekovnoj prethodnici Sombora, krajem 15. i na samom početku 16. veka. U poslednjim decenijama turske uprave, prema zapisu putopisca Evlije Čelebija iz 1665. godine, u Somboru je postojalo šest osnovnih škola i dve medrese (srednje ili više škole), svakako samo za đake islamske veroispovesti. Nakon povlačenja Turaka, školstvo se kod somborskih Srba i Bunjevaca razvijalo u okviru njihovih verskih ustanova – pravoslavne crkve i rimokatoličke franjevačke rezidencije, pa su škole pod njihovim okriljem u gradu zabeležene…
-
SOMBORSKI MAESTRO – MILAN KONJOVIĆ
Milan Konjović, znameniti somborski, vojvođanski, srpski i jugoslovenski slikar, te vojvođanski i srpski akademik, rođen je 28. januara / 9. februara 1898. g. u Somboru. Bio je potomak ovdašnje stare patricijske srpske svešteničke i zemljoposedničke porodice, poreklom iz Peći (sa Metohije), koja se preko Naćvina (danas Žednik) doselila u Sombor, početkom 18. veka (kraj ulaznih vrata somborske crkve Sv. Đorđa i danas se nalazi nadgrobna ploča sveštenika Jovana Konjovića iz 1730-ih, ugrađena u crkveni zid). Potomci ove porodice predstavljali su, skoro tri naredna stoleća, duhovnu, privrednu, političku, kulturnu i intelektualnu elitu Sombora (osim ostalih, iz ove somborske porodice potiče i znameniti srpski kompozitor Petar Konjović, Milanov blizak rođak). David st.…
-
DR JOVAN JOCA LALOŠEVIĆ – UMNI SIN VOJVODINE I SRPSTVA
Dr Jovan Joca Lalošević, advokat, kulturni delatnik i srpski politički predvodnik liberalnih načela, prvi predsednik Narodne uprave Vojvodine (1918/19) i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS, rođen je 15/27. marta 1870. godine u Somboru, u ovdašnjoj staroj patricijskoj srpskoj porodici. Bio je jedan od najznamenitijih Somboraca u celokupnoj dugoj istoriji ovog grada. Prema zapisanom predanju, preci Laloševića doseljeni su u Sombor, u Velikoj seobi 1690. godine, sa Metohije, iz Peći, starog središta srpske patrijaršije, „sa velikim bogatstvom u zlatu i srebru“, a porodica je još dugo vodila prepisku sa rođacima koji su ostali u staroj postojbini. Rodonačelnik ove somborske porodice bio je barjaktar Stanoje Lalošević, za koga predanje tvrdi da…
-
ISTORIJSKA IZLOŽBA “SEDAM VEKOVA RIĐICE”
Za sve prijatelje, koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “SEDAM VEKOVA RIĐICE”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 19 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je istorijskom i kulturnom nasleđu starog sela Riđice, najsevernijeg naselja na teritoriji Grada Sombora. Uz podršku grada Sombora, izložbu je organizovalo UG “Plazović” iz Riđice, a otvorena je 22. maja 2022. godine, u Riđici.
-
PRVI SRPSKI ČASOPIS ZA DECU IZLAZIO JE U SOMBORU, KRAJEM 18. VEKA
U vreme velike prosvetne reforme u Austrijskom carstvu, koja je pokrenuta tokom poslednjih godina vladavine carice i kraljice Marije Terezije, masovno su, u poslednjoj četvrtini 18. veka, otvarane i srpske osnovne škole u naseljima na prostoru Bačke i Baranje (njih preko 70), svakako zahvaljujući energiji, upornosti i trudu mladog Somborca Avrama Mrazovića, koji je, nakon završenih studija, tokom 1777. g. u Beču pohađao šestomesečni tečaj za direktore osnovnih škola po naprednom metodu nemačkog pedagoga i prosvetnog reformatora Johana Ignaca Felbigera. Ukazom carice i kraljice Marije Terezije, od 29. novembra 1777. godine, Avram Mrazović je postavljen za vrhovnog nadzornika svih pravoslavnih škola u Pečujskom školskom okrugu, kome su pripadala naselja u…
-
TRADICIJA VINOGRADARSTVA U RIĐICI
Riđica je najsevernije selo na teritoriji grada Sombora, koje se nalazi uz samu granicu Srbije i Mađarske. Nekada je ovo selo bilo okruženo velikim barama ili manjim jezerima, a peskovito i valovito zemljište pogodovalo je od davnina vinogradarstvu, te je Riđica predstavljala selo sa najvećim površinama vinograda u okolini Sombora. Tradicija gajenja vinove loze u Riđici stara je već nekoliko vekova. Stanovnici Riđice, koja je sa današnjim imenom najranije pomenuta u turskim katastarskim defterima iz 1578. i 1591. godine, bavili su se vinogradarstvom još u 16. i 17. veku. Prvi tačniji arhivski podaci o gajenju vinove loze u Riđici potiču iz 1699. godine, kada je, na sumarnom popisu naselja Bačke…
-
ZABRANA BUNJEVAČKOG I ŠOKAČKOG IMENA 1945. GODINE
Prošla su četiri stoleća kako su u Bačkoj zabeleženi etnonimi Šokac (najranije 1615) i Bunjevac (najranije 1622). Šokačka populacija bila je relativno mala i nalazila se u podunavskim naseljima Santovo, Bereg, Kolut, Monoštor, Sonta, Plavna, Vajska, Bač i Bukin (kasnije su raseljeni iz Koluta i Bukina). Bunjevačka populacija bila je znatno brojnija i živela je na širem prostoru Bačke, u gradovima Sombor, Subotica i Baja, te u selima Bajmok, Đurđin, Nađvin (Žednik), Tavankut, Ludoš, Kelebija, Tompa, Jankovac, Čikuzda, Borota, Kaćmar, Meljkut, Kakonj, Gara, Bikić, Đurić i Nemeš Militič (Svetozar Miletić), a bilo ih je, u manjem broju, i u drugim severnim bačkim naseljima. Poreklo Šokaca može se vezati za Bosnu…
-
KAŠTEL PORODICE KOVAČ U RIĐICI
Krajem 18. i početkom 19. veka Habzburška monarhija je, kao izvor prihoda carske blagajne, ispražnjene u ratovima protiv Francuske, počela da prodaje deo komorskih poseda u Bačkoj. Tako je, na samom početku 19. veka, Riđica postala posed mađarske vlastelinske plemićke porodice Kovač, a susedni Stanišić postao je posed porodice Redl. Rodonačelnik plemićke porodice Kovač bio je Pavle (Pal) Kovač, koji se, početkom 17. veka, istakao u pograničnim borbama protiv Turaka kao konjički kapetan tvrđave Filek (Filakovo u Slovačkoj), te je 1613. g. dobio plemićku titulu od kralja Matije II (na to ukazuju i tri odsečene turske glave prikazane u porodičnom plemićkom grbu). Njegov potomak bio je, krajem 18. veka, Emerik…
-
PAVLE BLESIĆ – SLIKAR DUŠE GRADA
Pavle Blesić, znameniti somborski, vojvođanski i srpski slikar, vajar i likovni pedagog, rođen je u Somboru, 6. avgusta 1924. godine, kao drugo dete Marka Blesića i Marije rođene Zelić. Potekao je iz jedne grane stare bačke bunjevačke plemićke porodice koja je živela u selu Kaćmar, severno od Sombora (plemstvo je carica Marija Terezija 1756. g. dodelila nekadašnjim graničarima Nikoli i Josipu Blesiću i njihovim porodicama). Iz Kaćmara su se roditelji Pavla Blesića, kao optanti, preselili u Sombor nakon raspada Austrougarske i razgraničenja Kraljevine SHS i Mađarske. Osnovnu i Građansku školu Pavle je pohađao u rodnom gradu, a potom se školovao u znamenitoj somborskoj Učiteljskoj školi, te na ovdašnjoj Trgovačkoj akademiji.…