Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Umetnost

PRVA SOMBORKA KOJA SE BAVILA FOTOGRAFIJOM

Flora Alfeldi (Alföldy Flóra), prva Somborka koja se bavila fotografijom, rođena je 11. jula 1882. g. u Somboru, a na krštenju u crkvi Presvetog Trojstva dobila je ime Flora Marija Izabela Alfeldi (kum na krštenju bio je imućni Somborac Janoš Semze). Flora je bila kćer dr Gedeona Alfeldija, plemića iz obližnjeg sela Nemeš Militič (današnji Svetozar Miletić), inače bogatog zemljoposednika i kraljevskog notara, i Somborke Marije Falcione, iz ovdašnje imućne porodice italijanskog porekla. Plemstvo mađarske porodice Alfeldi, koja je starinom bila iz severoistočne Ugarske (kasnije su odseljeni u županije Njitra i Barš, u današnjoj Slovačkoj), potiče još iz 1666. godine, a u selo Nemeš Militič, severno od Sombora, jedna grana ove porodice doseljena je oko 1780. godine.

Zapis o krštenju Flore Alfedi iz somborske crkve Presvetog Trojstva (1882)
Plemićki grb porodice Alfeldi iz 1666. god.

Kuća oca Flore Alfeldi nalazila se na današnjem Vencu Stepe Stepanovića u Somboru, na mestu gde je kasnije podignuta velika jednospratnica Fonda za socijalno i penzijsko osiguranje.

Još kao devojku, Floru Alfeldi je privukla fotografija, a kako je poticala iz dobrostojeće porodice roditelji su udovoljili njenoj želji i omogućili joj da dobije tada još skupu fotografsku opremu. Mlada Somborka se brzo pokazala kao vešt i senzitivan fotograf, sa odličnim osećajem za glavni motiv i kompoziciju fotografije. Fotografisala je slike iz života grada (pijace, vašare, izlete, dečje igre, gostionice, svadbe, javne događaje – svečanosti, litije), a svojim dokumentarnim fotografijama sačuvala je dragoceno svedočanstvo o nekim segmentima svakodnevnog života Sombora s početka 20. stoleća. Neke od njenih fotografija nastale su i u Potisju, kod Ade i Bečeja, kao i u Gornjoj Roglatici, Apatinu, Pečuju, pa i u Rijeci.

Fotoaparat marke “Kodak” s početka 20. stoleća

Godine 1904. Flora Alfeldi je svojim fotografskim radovima (portretima) učestvovala i na Međunarodnoj godišnjoj izložbi dokumentarne fotografije u Parizu. Krajem iste godine u Somboru je održana osnivačka skupština Amaterskog fotografskog udruženja, koje je u maju naredne 1905. godine, u vreme otkrivanja spomenika Jožefu Švajdlu, organizovalo Zemaljsku izložbu umetničke fotografije u Somboru (bila je to treća takva izložba u tadašnjoj Ugarskoj, posle Budimpešte i Velikog Varadina – danas Oradeje u Rumuniji), na koju je pristiglo preko 500 radova. Među izlagačima je bila i Flora Alfeldi – jedina žena koja je učestvovala na ovoj izložbi, a njena fotografija „Idila u Šikari“ osvojila je bronzanu medalju. Istovremeno, u vreme trajanja izložbe, Flora je fotografisala scenu otkrivanja spomenika mađarskom generalu Jožefeu Švajdlu, na ulazu u park ispred zdanja Županije. Njene fotografije često je tih godina objavljivao i ilustrovani časopis „Bácsország“ („Bačka“), a štampane su i u peštanskom ilustrovanom časopisu „Új Idők“ („Novo vreme“), kao i u ilustrovanom časopisu „Tolnai Világlapja“ („Tolnajski svetski žurnal“).

Idila u Šikari – nagrađena fotografija Flore Alfeldi, 1905. god.
Otkrivanje spomenika generalu Jožefu Švajdlu – fotografija Flore Alfeldi, slikana na ulasku u park ispred zdanja Županije u Somboru, 18. maja 1905. god.

Još 1907. g. Flora Alfeldi je poklonila svoja 33 rada (fotografije) Etnografskom odeljenju Mađarskog narodnog muzeja (danas Etnografski muzej), koji su sačuvani do danas. Godine 1908. Flora se udala za dr Adalberta Belu Kešmarkija, advokata iz Budimpešte, i sa njim je imala troje dece. Celog života krhkog zdravlja, Flora Alfedi Kešmarki preminula je u novogodišnjoj noći, 31. decembra 1912. godine. Dan nakon njene sahrane njen suprug dr Bela Kešmarki izvršio je samoubistvo.

Fotografija Flore Alfeldi Kešmarki

U prilogu nekoliko fotografija Flore Alfeldi, iz dragocene zbirke koju je 1907. g. predala Etnografskom odeljenju Narodnog muzeja u Budimpešti, većinom tematski vezane za Sombor.

 

Romkinja – prodavačica korita na gradskom vašarištu, iza zdanja Županijskog zatvora (kod današnjeg Doma učenika na Staparskom putu), oko 1905/06. god.
Prodavac “laboški” (lonaca) na gradskom vašarištu, kod stare Županijske kasarne (prostor današnje OŠ “Avram Mrazović), oko 1905/06. god.
Somborske “kofe” (pijačarke koje su otkupljivale domaće proizvode po salašima i preprodavale ih na pijaci), oko 1905/06. god.
Somborske Švabe u jednoj od svojoj gostionica, oko 1905/06. god.
Paorska kola iz somborskih srpskih svatova, oko 1905/06. god.
Pravoslavna litija kod krsta kraj zdanja Preparandije, na uglu današnjeg Venca Radomira Putnika i Vojvođanske ulice, oko 1905/06. god.
Dečje igre u somborskom predgrađu, oko 1905/06. god.
Prosjaci u Somboru oko 1905/06. god.
Utovar sena na paorska kola, oko 1905/06. god.
Vetrenjače kraj Ade, pored reke Tise, oko 1905/06. god.

M. S. 

4 Komentara

  • Papa J.

    Velika je steta, sto se takav talent tako rano ugasio. Jos je veca tragedija, sta je njen muz ucinio i ostavio troje dece i bez drugog roditelja.

    • Jo

      Još tad su ljudi bili nenormalni, a zamisli danas tek. Mada, ne znam pozadinu priče i detalje. Definitvno je ekstremno glupo ostaviti troje dece bez roditelja, ali možda je u pitanju bila velika ljubav prema Flori. Ko zna.

    • Marina

      Prezivam se Alföldy-moje djevojačko prezime. Teškom mukom sam uspjela upisati originalno prezime u moje dokumented. Da ne duljim-imam 58 godina,iz slavonije sam..trenutno u Irskoj. Voljela bih znati-gdje bih mogla debiti više podataka o mojim precima. Imam podatke o pradjedu Karlu i prabaki Viti..negdje 1900god. 20 stoljeća. Ali neznam odkuda su došli u Slavonski brod..navodno sa jako puno rasnih konja-koje su im razne vojske u ratovima oduzele.

      • Milan Stepanović

        Prezime nije retko i nije vezano samo za Sombor. Verujem da biste morali u samom Slavonskom brodu (crkvenim matičnim knjigama i arhivskim dokumentima) proveriti odakle su mogli da budu doseljeni.

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.