Razvijeno konjarstvo, koje je u Somboru negovano od početka 18. veka, izrodilo je u 19. veku prva konjička takmičenja, koja su bila posebno omiljen i razvijen vid sporta u Somboru. Škola jahanja pri gradskom konjičkom eskadronu zabeležena je u Somboru još 1826. godine, a 1852. g. u Somboru su boravili članovi jednog engleskog jahačkog društva, koji su ovde izveli svoj program. Naredne godine u Somboru je radila civilna škola jahanja, tzv. „Rajčura“ (od nemačkog Reitschule), a grad je za njeno uređenje obezbedio 40 kola peska, koji je nasut na prostor nedaleko od somborske Kalvarije (današnji tzv. „Logor“ u Gornjoj varoši).


Konjičke trke priređivane su ovde već od sedamdesetih godina 19. veka, najčešće pod pokroviteljstvom Poljoprivrednog udruženja Bačko-bodroške županije, čije se sedište nalazilo u Somboru. Prvi somborski hipodrom postojao je još 1864. godine, kada je održana konjička parada, od čije je zarade deo prihoda (50 forinti) uplaćen u kasu Gradske bolnice. Reč je, verovatno, o istom hipodromu, koji se krajem 19. veka nalazio na sonćanskom jarošu, gde je, prema fotografijama iz 1892. godine, postojao i drveni sudijski toranj. Sačuvan je program iz 1893. godine, koji svedoči kako su konjske trke bile organizovane u više disciplina: u galopu (gde je derbi predstavljala trka trogodaca), sa preponama, ali i završna trka seoskih kola (taljiga), koja je privlačila veliku pažnju brojnih posetilaca. U to vreme na hipodromu je radila i kladionica koja je ostvarivala solidan obrt novca. Trke su postale tradicionalne, a održavane su na hipodromu obično dva puta godišnje.


U Somboru je krajem 19. i početkom 20. veka postojao i lokalni Konjički klub, a posle Prvog svetskog rata u gradu je 1926. g. osnovano „Kolo jahača i kasača“, sa dvadesetak članova. Odmah potom, već naredne godine, osnovan je u Somboru i „Džokej klub“, sa tridesetak članova.

Godine 1927. izgrađen je kraj Sombora novi hipodrom, koji se nalazio na izlasku iz grada, uz Čonopljanski put (ovaj hipodrom je dograđen 1947. godine). Dužina staze bila je 1.720 metara, a hipodrom je imao sudijsku tribinu i tribinu za gledaoce. Ovde su od tada, pa do početka Drugog svetskog rata, redovno održavane trke, obično početkom avgusta meseca. Vrhunac programa galopera na somborskim trkama bila je „Trka grada Sombora“, na stazi dugoj 2.000 metara, u kojoj su, za visoke novčane nagrade najbolje plasiranim, učestvovali najpoznatiji džokeji na grlima iz ergela najuglednijih uzgajivača.


U međuratnom periodu, u organizaciji ovdašnjeg Bačkog poljoprivrednog društva, godinama je u Somboru, početkom jula, bio organizovan i „Jahački dan“, koji je počinjao velikom svečanom povorkom jahača kroz grad, a završavao je defileom i trkama na hipodromu, u kojima su učestvovali predstavnici svih jahačkih klubova sa područja Bačke.
Posle Drugog svetskog rata još neko vreme radilo je „Kolo jahača i kasača“, koje je 1949. g. preimenovano u Konjički klub „Vojvođanin“.
Godine 1963. izgrađen je treći po redu somborski hipodrom, koji se nalazio na izlazu iz grada, sa leve strane Staparskog puta. Tradicionalno, ovde se već duže od pola stoleća, u prvoj sedmici avgusta, održavaju Konjičke trke za pehar „Somborskih novina“, a od skoro i Defile jahača, fijakera i zaprega, u organizaciji udruženja ljubitelja konja “Zapadna Bačka”.


Temeljna obnova trećeg somborskog hipodroma počela je 2020/21. godine, kada ga je u zakup uzeo znameniti srpski sportista i jedan od najboljih košarkaša u američkoj NBA-ligi Somborac Nikola Jokić, inače veliki zaljubljenik u konjički sport i vlasnik ergele.

M. S.