Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Priroda ravnice

SOMBORKA DORA KARAČON FERNBAH – PRVA ZAŠTITNICA PRIRODE I ORNITOLOG

Isidora Dora Karačon rođena je u Somboru 1878. godine. Godine 1895. udala se za Karla Fernbaha iz Apatina, koji će postati veliki župan Bačko-bodroške županije.

Isidora Dora Karačon kao devojka, devedesetih godina 19. veka
Dora Karačon Fernbah 1896. god.
Dora i Karlo Fernbah 1896. god.
Dora Fernbah kao pokroviteljka izložbe somborskih zanatlija početkom 20. veka

Posvećena je bila zaštiti prirode i ptica, posebno nakon što je njen suprug tokom 1906/07. g. sagradio dvorac „Baba Pusta“ na pustari Šara (danas selo Aleksa Šantić). Bila je idejni tvorac i realizator sadnje prvog engleskog parka na prostoru šire okoline grada, na imanju pored kaštela čija je bila gospodarica.

Kaštel Fernbahovih na Baba Pusti početkom 20. veka

Park se prostirao na deset hektara, a Dora Fernbah ga je pretvorila u utočište za ptice, u kome je sama dizajnirala velik broj veštačkih gnezda i zidova sa otvorima za ptice, hranilica i posuda (kadica) za kupanje ptica. Na svom imanju njihovim potrebama je prilagodila i posebno orezane grmove, a posadila je i četinare za zimsko sklonište pticama. Obezbedila je i uslove za stalno naseljavanje nekih ptičjih vrsta poput sova ili detlića. Prva je žena na svetu koja je ptice markirala prstenovima.

O svojim vrednim zapažanjima vezanim za život i migracije ptičjeg sveta redovno je izveštavala Ornitološko društvo u Budimpešti. Godine 1912. objavila je zapažen rad o zaštiti ptica na svom imanju, na mađarskom i nemačkom jeziku, u časopisu Kraljevskog ornitološkog društva „Aquila“.

Rad Dore Fernbah objavljen 1912. g. u časopisu “Aquila”
Dora Fernbah u zrelom životnom dobu
Portret Dore Fernbah

Dora Fernabh je preminula 1934. g. u Apatinu, gde je i sahranjena.

(Na osnovu podataka Tituša Čergeja iz 1934. godine, uz zahvalnost Borisu Mašiću iz Apatina za veći deo foto-materijala).

M. S.

2 Komentara

  • Neven Popovic

    Imao sam priliku da nadgrobne pločće Farnbahovih vratim na njihovo mesto, izmedju ostalog i onu sa imenom Dore Karačonji, i bio sam ubedjen da je u srodstvu sa porodicom Karačonji iz Beodre, u čijem smo kaštelu ka i kripti gde su sahranjeni u r kat crkvi Sv Marije Magdalene bili. Ovo je dobro što ima ljudi koji se bave ovom tematikom.

  • Aleksandar

    Imao sam zivotnu srecu da pre nekih 10tak godina obidjem dvorac Baba pusta. Za moje zaprepascenje s obzirom da sam odrastao u tom kraju i da kao dete sam obisao sve salase i sva okolna sela sam saznao slucajno u prici vec kao odrastao. Neverovatan objekat kaoni ceo posed, pored koga se i dan danas mogu videtinumernicka dela tog a i ovog danas vremen. U zivotu su jos uvek i neki delovi opisanog Engleskog vrta.

Odgovorite Aleksandar Otkaži

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.