Običaji,  RAVNIČARSKI DIVANI,  Tradicija,  Znamenja

NADIMCI SOMBORSKIH BUNJEVAČKIH PORODICA

Porodični nadimci ili ime “po ruganju” imale su skoro sve somborske porodice, kako srpske, tako i bunjevačke. Porodični nadimak najčešće je nastajao prema imenu ili ličnom nadimku relativno skorijeg pretka porodice (mada ima i porodica, poput Bošnjaka-Vranješevih, čiji je nadimak stariji od dva i po stoleća), njegovoj psihičkoj ili fizičkoj osobini, poslu kojim se bavio, ličnom umeću, nekom neobičnom događaju koji ga je karakterisao itd.

Bunjevci krajem 19. veka

Nadimci su prenošeni s kolena na koleno i omogućavali su da se unutar već velikih i razgranatih porodica istog prezimena razlikuju pojedine grane. To je bilo posebno važno za somborske Bunjevce, koji su dugo predstavljali oko trećine ukupnog stanovništva grada. Kako je broj njihovih porodica bio relativno mali (par desetina), porodični nadimci bili su nužni da se tačno definiše pripadnost, pa su čak i pojedina sklapanja braka bila moguća u okviru porodica sa istim prezimenom, ako su različitih nadimaka.

Somborski Bunjevci i Bunjevke na proslavi Dužionice 1936. god.

Bunjevački hroničari su bili vredni, pa su sakupili sve ovdašnje nadimke bunjevačkih porodica (na žalost, to za srpske somborske porodice nikad nije sabrano ovako, na jednom mestu). U prilogu koji sledi možete pročitati koji su bili nadimci somborskih bunjevačkih porodica tokom 20. veka (mnogi od njih poticali su iz 19, a pojedini i iz 18. stoleća):

ANTUNIĆ = Vrebac (Vrebacovi);

BERETIĆ = Ciganj (Ciganjovi); Pilja (Piljini); Šamićev (Šamićevi);

BOGIŠIĆ = Pušak (Pušakovi);

BOŠNJAK = Baba-ana (Baba-anini); Kilica (Kilice, Kilicovi, Kilicini); Kusija (Kusijini); Macan (Macanovi); Vranješev (Vranješevi);

BUDIMAC = Križ (Križovi);

BUDIMČEVIĆ = Markula (Markulani, Markulanovi);

CIGIĆ-PARČETIĆ = Alba (Albini), Kažimu (Kažimunovi);

ČERČEVIĆ = Bruda (Brudini);

ČUVARDIĆ = Bums (Bumsovi); Farbar (Farbarovi); Kaurin (Kaurini);

DOROTIĆ = Joja (Jojini); Pura, Pure (Purini, Purinovi);

DUJMOVIĆ = Cepa (Cepovi);

DŽINIĆ = Pacan (Pacani, Pacanovi) – Sombor i Čonoplja; Truja (Trujini);

ĐURKOVIĆ = Švraka (Švrakini);

FIRANJ = Fića (Fićini); Micin (Micini, Micinovi);

FRATRIĆ = Čonka (Čonkini); Milak (Milakovi, Milaci); Škoran (Škorani, Škoranovi);

GLUVIĆ = Mućkoš (Mućkoši, Mućkošovi); Pitlić (Pitlići, Pitlićovi);

GROMILOVIĆ = Buro (Burini); Gajger (Gajgerovi); Pogačica (Pogačicini);

HORNJAK = Ideja (Idejini);

IVANČEVIĆ = Badnjak (Badnjakovi); Klesa (Klesini);

JOZIĆ = Đompar (Đomparovi); Koštanov (Koštanovi);

JURIŠIĆ = Dudaš (Dudašovi);

KALMAR = Vrebac (Vrebacovi);

KEKEZOVIĆ = Kekez (Kekezi);

KOPILOVIĆ = Dančin (Dančini);

LEMIĆ = Ribizla (Ribizle, Ribizlini);

LIŠČEVIĆ = Lisac (Lisci, Liscovi);

LUKIĆ = Šumaja (Šumajini);

MARKOVIĆ = Kapetani (Kapetanovi);

MATARIĆ = Cigaretle (Cigaretlini); Kokicin (Kokicini); Lenkin (Lenkini); Varnjačar (Varanjačari, Varnjačarovi);

PALIĆ = Jurgoš (Jurgoši, Jurgošovi);

PARČETIĆ = Franjetin (Franjetini); Papa Josa (Papa Josini); Paradajz (Paradajzovi); Pesnica (Pesnicini); Rčak, Rčkovi (Rčkovljani); Tuniš (Tunišini); Tušica (Tušicini);  Sirotan (Sirotani); Skutan (Skutani, Skutanovi); Sveti Pere (Sveti Perini);

PAŠTROVIĆ = Bradanoš (Bradanošovi); Klapec (Klapecovi); Rendeš (Rendeši, Rendešovi);

PEKANOVIĆ = Andričak (Andričani); Kika (Kikini); Nenačak (Nenačakovi); Peka (Pekini); Škilja (Škilje, Škiljini);

PLETIKOSIĆ = Pašin (Pašini);

PROBOJČEVIĆ = Ćale (Ćalini) – u Čonoplji; Šudronja (Šudronjijevi);

RAIČ = Buro (Burini); Čičala (Čičale); Garac (Garacovi); Koritar (Koritari, Koritarovi); Srebro (Srebrovi);

VUKOVIĆ = Kišrac (Kišraci, Kišracovi); Koloper (Koloperi, Koloperovi); Sita (Sitini);

ŽULJEVIĆ = Sovoljuga (Sovoljugini).

Somborski Bunjevci i Bunjevke u narodnoj nošnji, između dva svetska rata

M.S. 

2 Komentara

  • Evica Matarić

    Poštovani,
    Dajem sebi slobodu, kao snaja Lenkinih, da objasnim špic-name i dopunim podacima koje sam čula od starih kad sam ušla u familiju. Grana Matarića kojoj pripadaju Lenkini su Brdari, Nadimak su dobili po trojici braće koji su se prvi doselili na ove prostore ( iz BiH, Dalmacije ne znam tačno). U ruksacima su nosili novce, zlatnike i da ih ne bi uz put opljačkali natrpali su od gore brda (delovi razboja na kom se i danas prave grkljani za Božićnu supu). Od njihovih potomaka danas je najstariji Stipan Matarić Beli i drugi krak Franja Matarić Lenkin. Franjin dida,Vranja, je bio sin jedinac Lenkin, čiji je otac nestao u ratu 1910-e. Majka Lenka je sama othranila sina, završila gradnju salaša u Bogišićima i kuću u gradu, sačuvala imanje i kasnije sa sinom uvećala imetak.

    Srdačan pozdrav,
    Evica Matarić ex Patarica, Marijina školska drugarica

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.