Arhitektura,  Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE

MATERINSKI DOM (TREĆI REJON)

U Somboru je 1926. g. osnovana podružnica Materinskog udruženja, koje je, prevashodno, brinulo o siromašnoj ili napuštenoj deci, kao i o pomaganju siromašnih porodica, bez obzira na veru i narodnost (Materinsko udruženje osnovala je 1904. g. u Beogradu dr Draga Ljočić, prva žena lekar u Srbiji). Prva namera osnivača bila je da u Somboru bude sagrađeno obdanište za odojčad i decu onih siromašnih majki, koje su prinuđene da ih za vreme rada ostave van kuće, bez nege i nadzora. Udruženje je odmah po osnivanju počelo sa priređivanjem serije javnih predavanja o zdravlju dece (sačuvan je plakat kojim Materinsko udruženje u Somboru poziva građanstvo da 24. aprila 1927. godine, u Velikoj sali Gradske kuće, prisustvuje predavanju dr Ljubomira Vulovića o tuberkulozi dece i odojčadi). Krajem marta 1929. godine, uz pomoć Srpske pravoslavne crkvene opštine, koje je Udruženju besplatno prepustilo jedan stan u Kosovskoj ulici br. 1 (iz bogate zaklade Julijane Palanački, supruge Laze Kostića), Udruženje je otvorilo svoje prvo obdanište.

Plakat somborskog Materinskog udruženja iz 1927. god.

Prva predsednica Udruženja bila je Ilka Bikar, a nakon njenog odlaska iz Sombora za predsednicu je izabrana Smilja Jankulov, supruga somborskog prote Vladislava Jankulova. Od 1929. g. dugogodišnja predsednica ove najmasovnije somborske ženske dobrotvorne organizacije između dva svetska rata postala je Jelisaveta Savka Grigorijević, supruga uglednog somborskog lekara i glavnog gradskog fizikusa dr Emila Grigorijevića. Upravu Materinskog udruženja u Somboru činilo je 40 članica, mahom srpske narodnosti, a slava udruženja obeležavana je na praznik Sretenja Gospodnjeg.

Sredstva za rad Udruženje je sticalo članarinom, zaveštanjima i prilozima, priređivanjem javnih predavanja, pozorišnih predstava i zabava (prema člancima iz somborskog „Glasa naroda“, i prema sačuvanoj pozivnici, vidi se da je Udruženje u maju 1929, 1930, 1931. i 1932. godine, u somborskom Sokolskom domu, priredilo Materinski dan sa dečjom zabavom), kao i novčanom pomoći grada. Grad Sombor pomogao je 1928. g. rad podružnice Materinskog udruženja sa prilogom od 500 dinara, ali nije mogao uvek da izađe u susret zahtevima, pa kada je 1930. g. Udruženje zatražilo oslobađanje od plaćanja za utrošenu električnu struju iz gradske električne centrale, tome nije bilo udovoljeno.

Pozivnica za Materinski dan u Somboru

Nakon šest godina rada, somborska podružnica ovog udruženja pristupila je izgradnji svog Doma, koji se nalazio na ćošku Venca Vojvode Radomira Putnika i Konjovićeve ulice. U nedelju, 6. novembra 1932. godine, svečano su osvećeni temelji budućeg Doma Materinskog udruženja (ili Dečjeg doma) u Somboru, koji je projektovao inž. Svetozar Krotin. Svečanosti su prisustvovali, kako piše ovdašnji „Glas naroda“, g. g. Milan Jakšić okružni inspektor, Dragoljub Cukavac pešad. potpukovnik i komandant mesta, Đorđe Cvejanov zamenik gradonačelnika, deputacije humanih i nacionalnih organizacija, mnoge druge ugledne ličnosti i velik broj građanstva svih veroispovesti. Obed su obavili pravoslavni vojni umirovljeni prota Janković, jevrejski nadrabiner dr Gutman i reformatski kapelan Kek. Predsednica somborske podružnice Materinskog udruženja Savka Grigorijević zahvalila je u svom govoru prisutnom sveštenstvu, predstavnicima vlasti i izaslanicima nacionalnih i humanih ustanova, kao i Srpskom crkvenom pevačkom društvu koje je pojalo pri osvećenju, sa molbom Svevišnjem da podari dug život i zdravlje Nj. V. Kralju, Nj. V. Kraljici, Nj. Vis. Kraljeviću Petru i celom Kraljevskom Domu. Ovom prilikom je udova Olga Konjović priložila 1.000 dinara, a veleposednik Šandor Ćira Falcione 500 dinara dobrovoljnog priloga za zidanje Doma. Isti dan, posle podne, Udruženje je u prostorijama hotela „Sloboda“ priredilo posećenu čajanku sa tombolom i igrankom, a sav prihod išao je za izgradnju Doma.

Arhitektonski nacrt Materinskog doma iz 1932. god.
Osvećenje temelja Materinskog doma 1932. god.

Prema podacima iz 1933. godine, Udruženjem su, osim predsednice Jelisavete Grigorijević, rukovodile potpredsednice Mila Bikar i Vera Vukićević, blagajnica Julka Mandić, sekretarica Vukica Simendić, kao i sekretar udruženja prof. Nikola Legetić. Tokom nekoliko prethodnih godina Materinsko udruženje odenulo je preko 300 siromašne dece u Somboru, a pružalo je i pomoć u hrani i ogrevu najsiromašnijim porodicama. Udruženje je 1933. g. imalo oko 500 članica.

Kuponi kojima je pomagana izgradnja somborskog Materinskog doma

Završetak izgradnje Materinskog doma oko 1935. god.

Početkom 1936. g. izgradnja Doma je završena (koštala je preko 400.000 dinara) i on je doveden pod krov, pa je Udruženje od Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja zatražilo, u jesen iste godine, pomoć kako bi u Domu bili instalirani vodovod i tuševi. Iste godine grad je odobrio Materinskom udruženju potporu za elektrifikaciju Doma, a 1937. g. odbornici gradske skupštine odobrili su i dodatni iznos 5.000 dinara za njegovo potpuno dovršenje.

Podela paketića siromašnoj deci u somborskom Materisnkom domu, krajem tridesetih godina 20. veka

U Domu je pripreman redovan obrok za siromašnu decu, kojoj je ovde bio obezbeđen i celodnevni boravak. Deca su u Domu imala svu potrebnu negu, deljeni su im paketići o Božiću, Sv. Savi i Uskrsu, a priređivane su i dečije kostimirane zabave i druge manifestacije (priredbe i proslave), kojima su prikupljana sredstva za rad Materinskog udruženja. Posebno su obeležavane „Materice“, kada su siromašnoj deci deljeni pokloni i odeća. Udruženje je bilo član Jugoslovenske unije za zaštitu dece. U vreme okupacije rad ovog Udruženja je prestao.

Ishrana siromašne dece u somborskom Materinskom domu, krajem tridesetih godina 20. veka

Nakon rata u prostorijama Materinskog udruženja nalazilo se sedište „Trećeg rejona“ – današnje gradske MZ Crvenka.

Današnji izgled nekadašnjeg Materinskog doma, sedište MZ Crvenka u Somboru

 

Milan Stepanović

2 Komentara

  • Felisita

    Čitajući ove divne članke, da ne kažem istinite priče, uhvati me seta. Fascinira me kako su ljudi imali osećaj za razvoj, znali su kako da grade, a da ostane, kako da organizuju. Osluškivane su potrebe naroda. Zidana su i organizovana i mesta za zabavu i za društvene aktivnosti. Materinski dom! Fantastično! Sve je pravljeno za prijatan život, po meri čoveka! Sada to nije slučaj. Tužno.

  • Dobrotvorne Organizacije

    Naglašava njihov neizmjerni doprinos društvu i potrebu za podrškom. Hvala na podizanju svijesti o njihovom radu i inspiriranju nas da se pridružimo humanitarnim naporima. Neka vaše svjetlo i dalje osvjetljava put ka boljem sutra! Dobrotvorne Organizacije

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.