Arhitektura,  PALETA RAVNICE

MILAN KONJOVIĆ O SRCU SOMBORA

Iskusan esteta, čuveni somborski, vojvođanski i srpski slikar Milan Konjović (1898-1993), poredio je i pronalazio sličnosti urbanih rešenja starog jezgra Sombora sa Parizom, u kome je godinama boravio. Somborski “maestro”, potomak jedne od najuglednijih patricijskih ovdašnjih porodica, čiji su preci podizali ovaj grad, govorio je, u svojoj odmakloj, ali duhom još vitalnoj i gospodstvenoj starosti, početkom poslednje decenije 20. veka, da su ravničarski gradovi “nalik na prave oaze, toliko su utopljeni i ‘izgubljeni’  u toj beskrajnoj pučini”.

Milan Konjović, šezdesetih godina 20. veka
Fijakeri na trgu (Milan Konjović, ulje na platnu, 1947)

“Ipak”, navodi Konjović, među njima, “Sombor se izdvaja; on spada u izuzetke. To najbolje potvrđuje rešenje njegovog Venca i centra grada. Sombor se upravo u tome ističe, gotovo da je jedinstven. Srce grada ima pravi gradski karakter; naglašavam – u smislu ravničarskog grada. Nema još jedan grad koji ima takav centar i Venac oko njega, koji je skoro savršen bulevar, a unutar tog Venca izvesna, rekao bih, muzička ritmika. Kao što u muzici postoji glavni motiv i kao što se iz njega razvijaju sporedni motivi, tako se u somborskom Vencu iz centra granaju “spoljne” centrifugalne ulice. Ali kako se granaju? Nisu prave, svaka ima polukružni oblik, svaka krivuda. Ja to nazivam – grljenje ulica! To grljenje Somboru daje intimnost, toplinu, ljudskost… I to je zaista dragoceno! Cela bogata kulturna tradicija Sombora može se objasniti tim pametnim, inteligentnim, savremenim i stručnim rešenjem njegovog Venca. U tom tlocrtu sve je predviđeno. Recimo, ulice ne izbijaju jedna na drugu, svaka je za nekoliko koračaja pomerena. tako se, dok čovek hoda jednim pravcem, uvek otvara novi vidik; kroz Sombor se čovek ne kreće pravolinijski, uvek mora obilaziti, prelaziti, zalaziti… – to razbija monotoniju, u tome ima puno humanosti. Osim toga, takav raspored ulica vrlo je praktičan: vetar nikad ne može udariti punom snagom kroz grad. Na sve se računalo. Plan Venca je radio pravi umetnik! Ja sam tek posle mog povratka iz Pariza otkrio kako je divan taj Sombor i još ga i dan danas otkrivam i sve mu se više divim.”

Jedna od tipičnih “zavijenih” somborskih ulica u samom središtu grada – nekadašnji Pašin sokak (danas Dositeja Obradovića), fotografija iz 1872. god.
Središte grada i njegova okolina na prvoj avionskoj fotografiji Sombora iz 1932. god.
Sombor iz vazduha 2005. godine (fotografija: Srđan Čičovački)

M. S. 

 

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.