RAVNIČARSKI DIVANI,  Tradicija

GRAĐANSKA KASINA U SOMBORU

Grof Ištvan Sečenji, reformator društvenog života u Mađarskoj i osnivač Mađarske akademije nauka i umetnosti, pokrenuo je 1828. g. u Pešti Narodnu kasinu (Nemzeti casino), čiji zadatak je bio da razvija kulturno, političko i ekonomsko obrazovanje u narodu. Slična udruženja nastala su tokom narednih godina i decenija u svim većim gradovima tadašnje Ugarske.

Narodna kasina u Pešti krajem 19. veka

Godine 1862. neformalno je osnovano u Somboru „Društvo građanske kasine“ (Polgári Kaszinó-egyesület) , koje je u službeni registar uvedeno 1867. godine, kada je imalo 123 člana, mahom mađarske narodnosti, ali je među članovima bilo i Bunjevaca, Nemaca i Jevreja, najviše iz trgovačkog i zanatlijskog staleža. Prvo rukovodstvo kasine činili su Adolf Gertinger (predsednik), Robert Hajndlhofer (sekretar), Jožef Šefner (blagajnik) i ferenc Šarš (bibliotekar). Kasnije su, među članovima i pomagačima kasine, bili i neki od najuglednijih Somboraca tog vremena – Nandor Biterman, Karolj Estergami, Antal Elrih, Anton Fernbah, Balint Fernbah, Lorenco Falcione, župnik Đula Fejer, Janoš Gerlih, Ištvan Hušvet, Karlo Hameder, Vince Tum, Kalman Vadaš i drugi. Članovi Kasine prvobitno su se okupljali u kafani „Elefant“, a sastanke su održavali i u kući Lorenca Lovre Falcionea, u Školskoj ulici (kasnije Trefortovoj, danas Laze Kostića).

Kasina je priređivala razne priredbe i igranke, a u okviru Kasine delovali su i Zanatlijsko pevačko društvo, amaterski orkestar i amaterska pozorišna družina. U okviru Kasine i na inicijativu njenih članova osnovano je 1869. g. prvo, istina kratkotrajno, Dobrovoljno vatrogasno udruženje u Somboru. Od 1872. g. Kasini se priključilo i Mađarsko omladinsko pevačko društvo, osnovano dve godine ranije, a 1879. g. i Nemačko momačko pevačko udruženje osnovano 1872. godine. Pevačko društvo somborske Kasine nastupilo je 1873. g. u subotičkom pozorištu, 1875. g. osvojilo je nagradu na horskom nadmetanju u Baji, a 1876. g. srebrni pehar na smotri u Segedinu. Horisti Kasine priredili su 1878. g. koncerte u somborskom parku kraj železničke stanice, gde su izvodili horske kompozicije na mađarskom i srpskom jeziku. Godine 1880. horisti su nastupili u Kološvaru, gde su za pokazano umeće bili nagrađeni, a davali su i dobrotvorne koncerte za postradale u poplavi u Segedinu (1879), za nastradale u požaru u Beču (1881), za izgradnju somborskog pozorišta (1881. i 1883), u korist Crvenog krsta (1882) i u korist porodica čiji su članovi nastradali u ratu (1885). Hor Kasine je nastupio i prilikom osnivanja Niže muzičke škole u Somboru (1880). Od 1880. g. članovi hora morali su, ujedno, da budu i članovi Kasine, a omogućeno je da u članstvo Pevačkog društva budu primljene i žene, mada je izričito naglašeno da im nije mesto u upravi.

Članovi hora somborske Građanske kasine prilikom obeležavanja 25-todgodišnjice rada hora 1897. god.

Nakon 15 godina rada Kasine, među imućnijim članovima sakupljena su sredstva za podizanje doma, pa je 1882. g. od Marije Strilić, udove nekadašnjeg županijskog sudije Tobijaša Strilića, za 12.000 forinti kupljena kuća na uglu Venca Eržebet (Petra Bojovića) i Apatinskog puta (ovaj posed se 1837. g. prostirao na 903 kvadrata, a jedan njegov deo još ranije je od udove Strilić otkupio Peter Rajhl). Nekadašnja Strilićeva kuća je tokom 1882/83. g. prepravljena i dograđena. Velika sala Kasine je sagrađena u delu kuće koji je dograđen na početku Apatinskog puta, a koji se nastavljao na već postojeće prizemno zdanje. Na ovoj kući je, na zabatu, bio i veliki natpis naziva Kasine. Novi izgled kuće bio je u stilu pseudoklasicizma, a zdanje je bilo u obliku slova L, čiji je duži deo okrenut ka Vencu. Na sredini fasade starog dela Kasine nalazila se trifora (trodelni prozor), a sa njenih bočnih strana bila su još po tri prozora. Na kraćem delu zdanja, koji je gledao na Apatinski put, nalazila su se samo dva prozora, a na uglovima zgrade bili su rustični ukrasi. Krajem 19. veka u velikoj sali Kasine postavljena su raskošna glačana venecijanska ogledala, a u to vreme osnovana je i biblioteka koja postoji sve do danas.

Zdanje kasine (levo) krajem 19. veka
Građanska kasina na uglu Venca i Apatinskog puta 1901. god.

Od 1883. g. u članstvo Kasine mogla su da pristupe i vojna lica, omladinci i učenici muških škola. Godine 1892. obeležena je 25-godišnjica rada Kasine, a objavljen je i istorijat ovog društva. Na smotri horova u Novom Sadu hor Kasine je 1895. g. osvojio prvo mesto, a 1898. g. u Aradu je osvojen pehar. Od 1900. g. u okviru Kasine je radio i Ženski muzički orkestar. Hor Kasine osvojio je nagrade i na nastupima 1909. g. u Apatinu i Kečkemetu. Početkom 20. veka predsednik Kasine bio je podžupan Ištvan Vojnić, a Kasina je imala i svoj orkestar, kojim je rukovodio vodeći ovdašnji profesor violine Janoš Čavajac.

Zdanje Građanske kasine (levo) 1905. god.

Tokom Prvog svetskog rata u zgradi Kasine nalazila se ratna bolnica, a nakon rata nazivu Građanske kasine pridodata je mađarska nacionalna odrednica (Magyar Polgári Kaszinó). Posle Drugog svetskog rata, u vreme brisanja nacionalnih odrednica u somborskim kulturnim udruženjima, Mađarska građanska kasina ponela je naziv KUD „Petefi Šandor“. U zdanju Kasine su, u vreme Mađarske revolucije 1956. godine (kao i u nekadašnjem Sokolskom domu, te zgradi HKUD „Vladimir Nazor“), bile smeštene izbeglice iz Mađarske. Staro ime Kasini je vraćeno 2002. godine, kada je u dvorištu njenog zdanja postavljena i spomen-ploča Jožefu Švajdlu, rođenom Somborcu i generalu mađarske vojske iz vremena Mađarske građanske revolucije 1848/49. godine.

Kasina krajem pedesetih godina 20. veka

Kasina je sve do danas ostala kulturno središte somborskih Mađara, a u njoj radi više sekcija, koje okupljaju stotinak članova. Godine 2012. svečano je obeležena 150-godišnjica osnivanja kasine i 130-godišnjica izgradnje njenog doma. Krov i fasada ovog zdanja potpuno su obnovljeni u stilu mađarske secesije tokom 2014. godine, a 2015. g. u istom stilu je, u dvorišnom prostoru, prema ulici, dograđen deo zdanja. U dvorištu somborske Mađarske građanske kasine 2017. g. u svečano je otkrivena i bista (bronzano poprsje) generala Jožefa Švajdla, rad somborskog akademskog vajara Petera Mrakovića.

Mađarska građanska kasina u Somboru danas

Milan Stepanović

1 Komentar

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.