Za razliku od Subotice, gde je bunjevačka Pučka kasina postojala i radila još od 1878. godine, somborski Bunjevci, sve do 1921. godine, nisu imali svoje nacionalno i kulturno udruženje. Te godine, 6. oktobra, osnovano je u Somboru „Bunjevačko kolo“, čiji je osnovni cilj bio da kod ovdašnjih Bunjevaca širi prosvetu, kulturu i nacionalnu svest. Osnivači udruženja bili su Antun Tonika Bošnjak, dr Josip Veselovski, Stipan Stolišić, Martin Čeljuska, dr Pavle Vujević, dr Toma Raič, Franjo Bošnjak, Franjo Marković i Josip Strilić.
Prvi predsednik Kola bio je bunjevački predvodnik i politički prvak Bunjevačko-šokačke stranke Antun Tonika Bošnjak (1882-1930). „Bunjevačko kolo“ je negovalo tradicionalne običaje i kulturni život somborskih Bunjevaca, pa su priređivani pozorišni komadi, organizovana su bunjevačka prela, kao i tradicionalne narodno-crkvene svečanosti, poput Dužionice, Spasova ili Brašančeva, koje su javno obeležavane po gradskim ulicama. Neko vreme u sklopu Kola radile su i sportske sekcije. Prostorije „Bunjevačkog kola“ nalazile su se dugo vremena u Pariskoj ulici.
Prvih godina rada među članovima nije bilo podvojenosti, a Kolo je u to vreme predstavljalo i bazu za Bunjevačko-šokačku stranku, ali već od 1923. godine, usled različitog pristupa bunjevačkom pitanju, dolazi do prvih nesuglasica i raslojavanja na „radikale“ (pristalice autohtonosti Bunjevaca) i „Hrvate“ (pristalice HSS i hrvatstva Bunjevaca). Rukovodstvo „Bunjevačkog kola“ pripadalo je sloju imućnih zemljoposednika, a njihova opozicija siromašnijem sloju zemljoradnika i sitnih zemljoposednika, pa je dolazilo do podvojenosti i po socijalnoj liniji, što je kulminiralo izdvajanjem dela članstva i osnivanjem HKD „Miroljub“ 1936. godine.
„Bunjevačko kolo“ nastavilo je sa radom, ali u smanjenom obimu i sa znatno manjim brojem članstva. Kolo je formalno radilo i tokom okupacije 1941-1944. godine, a ugašeno je u prvim mesecima nakon oslobođenja. Sva imovina „Bunjevačkog kola“ postala je 1945. g. vlasništvo Hrvatskog prosvjetnog doma, kasnije KUD „Vladimir Nazor“, nastavljača nekadašnjeg HKD “Miroljub”.
Rad somborskog „Bunjevačkog kola“ obnovljen je 2000. godine i ogleda se u organizaciji tradicionalnih kulturnih i umetničkih manifestacija somborskih Bunjevaca, kao i u edukativnom radu među ovdašnjim bunjevačkim stanovništvom.
M. S.
