Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

SALAŠKO NASELJE OBZIR

Salaško naselje Obzir nalazi se na severnom obodu Sombora i spada među najmlađa i najmanja salaška naselja nastala u 18. veku.

Pre elibertacije Sombora Obzir nije zabeležen ni u jednom popisu somborskih pustara, selišta i salaša, a njegovo ime nije zapisano pre 1775. godine. Kao zasebno salaško naselje Obzir je nastao kada su pojedine somborske, nekada graničarske porodice sa okolnih pustara i salaša Bilić, Milčić i Đurđin (koji nije pripao gradu nakon elibertacije) kuće i imanja sabrali u južnom delu atara Bilića.

Obzir je dugo deljen na istočni i zapadni, pa je istočni deo naginjao ka Milčiću, a zapadni deo salaša ka Biliću. Administartivno, Obzir je sve do kraja 19. veka pripadao ataru Bilića, kao što su i Radojevići ili Žarkovac pripadali ataru Gradine.

U popisu stanovnika i zemljoposednika na somborskim salašima iz 1775. g. prvi put je zabeležen naziv Obzir i po prvi put su zasebno naznačeni stanovnici koji su živeli u ovom salaškom naselju. Među popisanim vlasnicima salaša u Obziru zabeležene su te godine porodice Bećin, Krstić, Lazić, Mašić, Obadić, Obušković, Plavšić, Racić i Simendić, a nešto kasnije salaše i posede ovde su imale i porodice Bikar, Bratić, Maširević, Micić, Pejić, Večerković i Vukadinović.

Obzir zapisan kao “Mali Bilić” na mapi s kraja 18. veka

Na mapi s kraja 18. veka Obzir je ucrtan i zapisan sa imenom „Mali Bilić“, a sa imenom „Obzir“ ucrtan je na mapi Sombora iz 1831. godine. Prema podacima iz 1805. g. atar Obzira i Bilića zapisani su zajedno, a zauzimali su 4.984 stara jutra i 1.265 kv. hvati.

Bilić i Obzir upisani u statističkom delu mape somborskog atara 1805. god.
Obzir (sa Bilićem) na mapi iz 1831. god.

U popisu vlasnika ovaca iz 1835. g. u Obziru su zabeleženi (prema redosledu popisa): Marko i Lazar Micić (vlasnici 30 ovaca), Pavle Simendić (40 ovaca), Sofren Simendić (80 ovaca), Ilija Simendić (30 ovaca), Petar Obušković (20 ovaca), Jeremija Obušković (šest ovaca), Lazar Plavšić (15 ovaca), Lazar Vukadinović (20 ovaca), Marija Obadić (30 ovaca), Stanko Obadić (20 ovaca), Ješko Večerković (osam ovaca), Gliša Lazić (tri ovce), Mitar Mašić (deset ovaca), Đuka Mašić (tri ovce), Nikola Mašić (šest ovaca), Matija Mašić (40 ovaca), Marko Mašić (deset ovaca), Vasa Racić (16 ovaca), Avram Vukadinović (80 ovaca), Mija Bratić (30 ovaca), Jova Krstić (četiri ovce), Vasa Krstić, mlađi (šest ovaca), Vasa Pejić, alias /drugim imenom/ Vilov (30 ovaca), Đuka Pejić (deset ovaca), Petar Krstić (četiri ovce) i Nikola Bikar (60 ovaca).

Čobanin sa stadom u Obziru 2005. god.

U nemirnoj 1848/49. godini, posebno u vreme promena mađarskih i srpskih vlasti, obzirski salašari su stradali i bili pljačkani sa svake strane i svakoj opasnosti u ovim burnim vremenima izloženi. Tada je u Obziru zabeleženo 47 domaćinstava (deset kuća Mašića, po pet kuća Obuškovića i Simendića, po četiri kuće Krstića, Plavšića i Vukadinovića, tri kuće Racića, po dve kuće Bratića, Micića i Obadića i po jedna kuća Alimpija, Bećina, Kavečina, Konjovića, Mirkovića i Vasića).

Prema prosečnom broju rogate marve, konja i ovaca, Obzirčani su šezdesetih godina 19. veka bili najimućniji među svim somborskim salašarima.

Stanovnici Obzira uputili su 1859. g. gradskom Magistratu molbu da u Obziru bude otvorena osnovna škola. Molba Obzirčana ispunjena je tek 13 godina kasnije, 1872. godine, kada je ovde počela da radi trorazredna osnovna škola (u obzirsku školu su 1877. g. prenete stare đačke skamije, odnosno klupe iz Više srpske devojačke škole u Somboru). Škola je bila smeštena u kuću Obadića koja je iznajmljena za 40 forinti godišnje. Već 1880. g. izdvojeno je 180 forinti za popravak škole, a zvono je nabavljeno 1881. godine. U Obziru je 1885. g. u školu išlo 31 dete, od kojih je bilo 13 devojčica. Deca su na bogosluženje išla u Sombor.

Srpska pravoslavna crkvena opština somborska imala je u Obziru zemlju koju je izdavala u zakup. Njen zakupac bio je 1876. g. Aleksa Paphazi (ranije Popović) iz Ivanovog Sela, a 1880. g. Antonije Janković iz susednog Bilića.

Obzir na mapi s kraja 19. veka

Početkom 20. veka najimućniji zemljoposednik u Obziru bio je Kosta Georgijević, sa nadimkom Grk, ktitor bilićke kapele, koji je u ataru Obzira imao najveći deo svog poseda od 500 jutara zemlje. Između dva rata (1918-1941) najimućniji Obzirčani bili su Stanoje Vukadinović sa 100 jutara zemlje, Živko Mašić sa 90 jutara, Radivoj Obušković i Rada Simendić sa po 80 jutara i Negovan Racić sa 70 jutara.

Somborska opština je 1906. g. dala saglasnost da u Obziru bude uspostavljena žandarmerijska stanica.

Obzirčani nisu imali salašku slavu (tzv. vodicu), već su o Spasovdanu odlazili na šaponjsko-milčićku vodicu, a na Ognjenu Mariju u susedni Bilić. U tim danima i salašari u Obziru primali su na salašima slavske goste.

Detalji iz Obzira
Atar Obzira

Prema popisu iz 1991. g. u Obziru je bilo 97 domaćinstava sa 270 stanovnika.

Krajem sedamdesetih godina 20. veka u okolini salaša Obzir postojali su lokaliteti: slatinasta bara Mlake koja je ogranak susedne Karakorije, deo atara koji se zove Đuđe po nadimku rančevačkih Kelića (od kojih je jedna grana živela i u Obziru), kao i lenije koje su se zvale Đuđina, Vesina i Babulina (zapadno od Obzira), Obzirske livade, Mali Koć, Vilovska bara, oranice zvane Salašina, Josićka bara, bara Simendača i Ritovi (severno od salaša), te Pačnjak, Slatina, Markove bare, Milčićka letnja lenija i Barica (istočno od salaša).

Obzir danas

Milan Stepanović

 

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.