Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

PRVI SOMBORSKI ZIDANI MOST

Znatan je bio broj drvenih mostića i mostova preko reke Mostonge i šančeva koji su okruživali Sombor u 18. veku, ali prvi veliki zidani most, sa prilazom i stubovima, koji je izgrađen sredstvima slobodnog i kraljevskog grada Sombora, podignut je 1773. godine i nalazio se na prelazu preko reke Mostonge na Apatinskom putu. Novi zidani most nalazio se na mestu gde je prethodni drveni most postojao, prema crtežu Sombora iz pera vojnog topografa Nikolasa Spara de Bensdorfa, još 1698. godine, a gde se nalazi i danas, samo sada preko Velikog bačkog kanala.

Drveni most preko Mostonge na crtežu Sombora iz 1698. god.
Apatinski put i most preko Mostonge, krajem osamdesetih godina 18. veka, pre prokopavanja kanala

Pravac prema Apatinu Somborcima je bio veoma važan jer je tuda prevoženo žito do apatinskog pristaništa, a odatle dalje, brodovima, prema Pešti i Beču. Mađarska državna komora odobrila je gradnju ovog mosta početkom 1773. godine, što je konstatovano na sednici somborskog Magistrata od 9. februara 1773. godine. Prema sačuvanom planu (profilu i preseku) mosta preko Mostonge iz 1773. godine, saznaje se da je, sa prilazom, bio dužine 80 hvati (152 metra). Širina mosta bila je šest hvati (11,4 metra), a njegova dužina 19,2 hvata (36,5 metara), od čega je površina iznad vode bila 9,65 hvati (18,3 metra). Prema analizi crteža mosta, na osnovu skale razmere, ukupan razmak između stubova bio je 15,9 metara (4,7 + 6,5 + 4,7), a širina svakog stuba iznosila je 1,20 metara (ukupno 2,4 metra). Dimenzije mosta ukazuju i na širinu reke Mostonge na ovom delu njenog toka (između 16 i 18 metara). Među Somborcima ovaj most je nazvan „Lekina ćuprija“.

Crtež profila i preseka mosta preko Mostonge iz 1773. god.

Novi zidani most služio je žiteljima Sombora, okolnih salaša i Apatina tek nešto duže od dve decenije. Kada je, tokom 1790-ih, završeno prokopavanje Francovog (danas Velikog bačkog) kanala kraj Sombora, ovaj most je zamenjen novim, drvenim, bez stubova, kako bi ispod njega mogli da prolaze brodovi, odnosno teretne lađe. Francov kanal je od današnjeg Štranda do Tromeđe tekao koritom reke Mostonge i na tom mestu nije bilo znatnijeg kopanja, osim što je proširena desna obala reke. Mada je most bio zamenjen, ostao je izdignut pristupni put sa obe strane mosta, koji se, skoro nepromenjen, ovde nalazi i danas, sa istim stepenom nagiba kao i pre dve i po veka. Kako izgradnjom kanala Somborci više nisu morali da nose žito u Apatin, već samo do kanalskog pristaništa nadomak grada, odakle su teretne lađe prenosile žito dalje, i promet preko ovog prelaza bio je znatno umanjen, pa je procenjeno da će drveni most biti dovoljan. On je više puta opravljan (postoje podaci o njegovim opravkama iz 1862. i 1866. godine), a 1886. g. zamenjen je novim, metalne konstrukcije. Izgradnjom kanala, na njegovom toku pored Sombora izgrađeno je, inače, šest drvenih mostova (prema Kupusini, Apatinu, Sonti, Staparu, kod salaškog naselja Žarkovac i kod Matarić-salaša u ataru salaškog naselja Gradine), a kasnije su načinjena i još dva metalna železnička mosta preko kanala, prema Šikari.

Most na kanalu prema Apatinu, 1903, 1906. i 1909. god. (srušen 1941. godine)

Prilikom povlačenja, u aprilu 1941. godine, jugoslovenska vojska je minirala i srušila ovaj most (kao i većinu drugih mostova na kanalu – železnički most za Kupusinu i Apatin, železnički most za Vinkovce, Švrakinu ćupriju i drveni most u Rokovcima), a okupacione vlasti obnovile su ga od istog materijala 1942. godine. Taj obnovljeni most služio je i nakon Drugog svetskog rata, ali je, pod teretom kamiona, pao u kanal 1961. godine, pa je na njegovom mestu, do kraja 1964. godine, podignut savremen most, koji se i danas koristi, a čija je temeljna rekonstrukcija započeta polovinom 2023. godine.

Most na kanalu srušen pod teretom kamiona 1961. godine (fotografija Slavomira Dedića)

 

Most završen 1964. godine, koji postoji i danas

Današnji most preko kanala prema Apatinu

Milan Stepanović

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.