Jednospratnica, na kraju leve strane Glavne ulice (prema parku), pripadala je somborskom advokatu i političkom prvaku dr Kosti Popoviću. Sagrađena je 1865. g. u stilu romantizma, na mestu gde se ranije nalazila kuća znamenitog somborskog prosvetitelja, književnika i gradskog senatora Avrama Mrazovića (1756-1826). Posed na kome je kuća sagrađena bio je skromne veličine (Mrazovićev posed, zapisan u vlasništvu njegove udovice, prostirao se 1837. g. na svega 145,5 kv. hvati). Graditelj kuće bio je Anton Rekl. Godine 1868. od Mrazovićevih naslednika posed i kuću kupio je Gavrilo Drakulić.
Fasada kuće je po horizontali podeljena na vence kojima su razdvojeni prizemlje i sprat, sa naglašenim središnjim rizalitom koji od ostatka fasade razdvajaju polustubovi u prizemlju višeugaoni, a na spratu polukružni, sa kapitelima. Na sredini zdanja je dugačak balkon od kovanog gvožđa, na koji izlaze dva prozora i središnja vrata. Sa obe strane zgrade nalazi se još po jedan velik prozor, a na vrhu zgrade je zabat ukrašen cvetnom krunom.
Kuća je nešto kasnije pripala somborskom lekaru dr Stevanu Popoviću, koji se oženio Darinkom, ćerkom vlasnika kuće Gavrila Drakulića. Njih je nasledio sin dr Konstantin Kosta Popović (1885-1972), koji je završio studije prava u Pešti, a zatim i ekonomiju u Beču. Po povratku u Sombor bio je pripravnik kod advokata dr Jovana Joce Laloševića, a posle ujedinjenja, tokom 1918/19. godine, nalazio se na položaju poverenika za ishranu pri Narodnom veću (vladi) Vojvodine. Narednih godina je u Somboru imao advokatsku kancelariju sa dr Laslom Galom. Od 1929. g. bio je većnik Dunavske banovine, godine 1931. izabran je za narodnog poslanika somborskog sreza, pa je u ovom sazivu postao i potpredsednik Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, a od 1939. g. postao je i senator Kraljevskog senata (bio je politički protivnik vlade Milana Stojadinovića). Jedan je od najzaslužnijih članova Odbora za podizanje spomenika kralju Aleksandru, na osnovu čijeg je angažovanja ovaj poduhvat uspešno završen 1940. godine. Posle II svetskog rata ponovo je otvorio advokatsku kancelariju.
U kući dr Koste Popovića čuvana je vredna umetnička zbirka, sa slikama Konstantina Danila (ikona sv. Nikole, koja je kasnije darovana somborskoj Svetođurđevskoj crkvi), Uroša Predića, Novaka Radonića, Petra Dobrovića, Milana Konjovića, Ivana Radovića i drugih slikara, kao i zbirka nameštaja iz 19. veka u stilovima rokokoa, bidermajera i ampira.
U prizemlju kuće, između dva svetska rata, nalazila se prodavnica pogrebne opreme, pa galanterije porodice Vamošer, trgovina čajem, kafom i čokoladom „Majnl“, kao i pivnica Jožefa Kajbla, a kasnije i prodavnica duvana. U drugoj polovini 20. veka ovde su decenijama radile poslastičarnica „Korzo“, kao i fotografska radnja Rajka Gradinskog.
Od 1969. g. zdanje Koste Popovića ima status zaštićenog spomenika kulture, a od 1991. g. i status kulturnog dobra od velikog značaja. Na žalost, njena današnja namena neprimerena je istorijskom značaju ovog zdanja.
Milan Stepanović
2 Komentara
Vlada
Pozdrav.Pitao bih vas nesto u vezi dr.Konstantina Koste Popovica koji je poreklom iz Sombora.Pisali ste o njemu i njegovoj kuci.Da li znate cime se jos bavio posle 2 svetskog rata osim advokaturom? Da li je u Beogradu imao neki posao?
Milan Stepanović
Nažalost, ne znam da se bavio još nečim i da je bio izvan Sombora.