Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

KAKO JE KANAL „POJEO“ MOSTONGU

Na upravo pronađenom planu trase Velikog bačkog (ili Francovog) kanala kraj Sombora, sačinjenom 1793. godine, u vreme početnih radova na prokopavanju kanala (plan se nalazi u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti) konačno se jasno vidi (a tako stoji i u zapisu) da je veći deo kanala pored Sombora tekao nekadašnjim koritom Mostonge, čiji je jedan krak počinjao nekoliko stotina metara iza današnjeg prvog železničkog (šikarskog) mosta, te je tekao prema jugoistoku. Kod današnjeg Štranda taj krak se spajao sa drugim krakom Mostonge, koji je tekao sa zapadne strane Sombora (od Šikarskog puta).

Plan prokopavanja Velikog bačkog (Francovog) kanala u ataru slobodnog i kraljevskog grada Sombora iz 1793. god.
Zapis koji objašnjava da će trasa budućeg kanala delom teći i koritom reke Mostonge (u delu zapisa se navodi: “Ovde kanal ide svojim tokom kroz takozvanu suvu Mostongu, koja se sastoji od produbljenih livada i čiji se tok napuni vodom samo prilikom jakih padavina”)

Na planu se vidi da je u prvom delu toka kanala (do mosta prema Apatinu) ipak bilo znatnijih radova na proširenju korita Mostonge i utvrđivanju obale, ali je drugi deo kanala kraj Sombora (od apatinskog mosta do današnje Tromeđe) u potpunosti tekao koritom Mostonge, koje je ovde bilo dovoljno duboko (4-6 metara) i široko, tako da radova, osim na probijanju vučne staze na desnoj obali, ovde nije bilo.

Detalj plana prokopavanja kanala kod Sombora (1793)

Prvobitni projekat kanala, koji je ucrtan na mapi Sombora i okoline, načinjenoj između 1782. i 1785. godine, nije predviđao da njegov tok teče koritom Mostonge (projektovan je južnije od nje), ali su očito projektanti kanala (braća Kiš) odlučili da smanje troškove prokopavanja koristeći dotadašnje korito reke Mostonge. Tek od današnje Tromeđe kanal je razdvojen od toka Mostonge, koja je nastavljala da teče prema jugu (pored Čičova, Prigrevice i Doroslova prema Baču). Dalji tok kanala u području grada Sombora, koji se pružao kroz atar pustare Gradine, prema Malom Staparu i Sivcu, u potpunosti je morao da bude prokopan i on ovde teče u geometrijski mnogo pravilnoj liniji nego u neposrednoj okolini Sombora.

Veliki bački kanal kraj Sombora (kod Štranda) u delu proširenog korita Mostonge – fotografija iz četrdesetih godina 20. veka
Veliki bački kanal u delu korita Mostonge između apatinskog mosta i Tromeđe

Reka Mostonga je na ovaj način izgubila deo svog prirodnog toka pored Sombora, ali je još više od jednog i po veka, sve do prokopavanja kanala Dunav-Tisa-Dunav, predstavljala najveći vodeni tok na prostoru između dve mnogo veće i moćnije reke – Dunava i Tise.

Milan Stepanović   

[Više o izgradnji Velikog bačkog kanala u prilogu na sajtu “Ravnoplov”: https://www.ravnoplov.rs/veliki-backi-kanal/]

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.