• UVODNA REČ

    ZAPLOVIMO RAVNOPLOVOM!

    Dragi prijatelji, pokrenuli smo sajt RAVNOPLOV u želji da predstavimo kulturno-istorijsko nasleđe Sombora i okoline, ali i celokupnog Panonskog prostora i da približimo posetiocu sajta prepoznatljiv šarm ravnice, njene ljude, običaje, lepote i zanimljivosti, njenu prošlost i sadašnjost. Kao što je i Panonska ravnica, i mi ćemo težiti da budemo zona izmirenja suprotnosti, mesto dobrih vibracija i pozitivnih misli, lepih sećanja i vrednih podsećanja na život u tihom, mirnom, skromnom i uzdržljivom svetu, samo naizgled jednolikom i ćutljivom, ali bliskom, živom i toplom, kao gnezdo na dlanu. Ravničarski bard Veljko Petrović pisao je da pod ogromnim ravničarskim nebom uspravljen čovek, zagledan u njega, saznaje više nego i na vrhu najviše stene:…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    KNJIŽARSKI IZLOG SAJTA “RAVNOPLOV”

    Predstavljamo izdanja autora ovog sajta, posvećena prošlosti Sombora i okoline. Kupovinom knjiga putem sajta “RAVNOPLOV” pomažete rad ovog sajta. Kupcima iz Sombora knjige mogu biti dostavljene na kućnu adresu, bez troškova dostave. Kupcima izvan Sombora knjige šaljemo putem pošte, uz naplatu osnovnih poštanskih troškova. Porudžbina je moguća putem poruke ispod ovog priloga, putem poruke na FB profilu “Ravnopolov” (https://www.facebook.com/ravnoplov) ili porukom na mejlu izdavača (norma.sombor@gmail.com). KAKO JE NASTALA PESMA „SANTA MARIA DELLA SALUTE“ LAZE KOSTIĆA Monografija M. Stepanovića koja istorijski dokumentovano i objektivno, mimo često površnih mistifikacija i sentimentalizma, ukazuje na sve segmente nastanka najpoznatije pesme Laze Kostića, po mnogima i najlepše pesme srpske ljubavne lirike. U njoj je sažeto…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    DR NIKA MAKSIMOVIĆ – SOMBORSKI NARODNI PRVAK, NAOČITI POSLANIK I VELEPOSEDNIK

    Dr Nikola Nika Maksimović jedan je od najznamenitijih i najuticajnijih Somboraca u drugoj polovini 19. stoleća. Rođen је u Somboru (kršten je 17/29. aprila) 1840. g. kao sin ovdašnjeg lekara dr Vase Maksimovića i njegove supruge Lujze rođ. Konjović (ćerke tadašnjeg somborskog gradonačelnika Davida Konjovića). Gimnaziju je pohađao u Sremskim Karlovcima, a potom u Budimu i Osijeku, a prava je studirao na Univerzitetu u Pešti, u isto vreme kada i znameniti srpski pesnik Laza Kostić, i od tog vremena potiče njihovo dugo i blisko prijateljstvo. Sa Lazom Kostićem, Nika Maksimović bio je jedan od pokretača, a ujedno i sekretar znamenitog srpskog omladinskog književnog društva „Preodnica“, koje je delovalo u okviru…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    MAJSKA SKUPŠTINA U SREMSKIM KARLOVCIMA 1848. GODINE (I SOMBORSKI SKEPTICIZAM)

    Početkom 1848. g. revolucionarno vrenje širilo se Evorpom kao posledica okoštalog konzervativizma većine evropskih država. Ujedno se rađala epoha nacionalne afirmacije. Otud je 15. marta 1848. g. u Pešti počela i građanska revolucija Mađara, koja će se uskoro pretvoriti u rat za oslobođenje i nezavisnost Ugarske. Proklamovan je program od 12 tačaka, koji je, osim ostalog, sadržao demokratske zahteve o slobodi štampe i ukidanju cenzure, jednakosti pred zakonom bez obzira na društvenu i versku pripadnost, uvođenju opšte poreske obaveze, ukidanju kmetstva, oslobađanju političkih zatvorenika, ali i osnivanju nacionalne garde ili vojske, kao i nacionalne banke, te imenovanju odgovorne vlade sa sedištem u Pešti. Ipak, vrlo brzo postalo je jasno da…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI

    DVA BAČKA PEČALBARA U AMERICI POČETKOM 20. VEKA

    Kao i mnogi drugi osiromašeni stanovnici Bačke svih narodnosti, jedan somborski Bunjevac i jedan stanišićki Srbin odlučili su 1906. g. da izlaz iz dugogodišnje nemaštine pronađu u odlasku na rad u Ameriku. Trend iseljavanja u SAD pokrenut je u Bačkoj početkom 20. veka (od 1904), a kulminirao je 1907. godine, kada se sa prostora Bačko-bodroške županije u SAD iselilo oko 12.000 mahom mlađih muškaraca, koji su tamo radili na najtežim poslovima (u rudnicima, kao građevinari, te po čeličanama i fabrikama). Odlazak u Ameriku nije bio jednostavan. Trebalo je da se plati vozna karta od Sombora do Rijeke, kao i brodska karta od Rijeke do Njujorka, a trebalo je imati pri…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  RAVNIČARSKI DIVANI

    MARTOVSKE DEMONSTRACIJE 1941. GODINE U SOMBORU

    Dva dana nakon što su, 25. marta 1941. g. u Beču, predstavnici jugoslovenske kraljevske vlade potpisali protokol o pristupanju Trojnom paktu, somborska školska omladina prva je u gradu ustala i pridružila se demonstracijama i manifestacijama organizovanim u Beogradu i drugim gradovima Kraljevine Jugoslavije. Ovdašnji srednjoškolci oduševljeno su pozdravili vojni puč generala Dušana Simovića, obaranje vlade Cvetković – Maček i zbacivanje tročlanog kraljevskog namesništva na čelu sa knezom Pavlom, kao i stupanje na presto mladog kralja Petra II Karađorđevića. U tome su prednjačili učenici i učenice somborske Učiteljske škole i Državne realne gimnazije. Stariji učenici Učiteljske škole su, u jutarnjim časovima 27. marta, iz zdanja Preparandije pošli na hospitovanje u obližnju…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    O POREKLU LAZE KOSTIĆA

    Na Tri jerarha u ponoći (31. januara 1841. g. po julijanskom, odnosno 12. februara po gregorijanskom kalendaru), u šajkaškom selu Kovilju, nedaleko od starog srpskog manastira u kome je arhimandrit Jovan Rajić, krajem 18. veka, pisao svoju znamenitu „Istoriju Serbov, Bolgarov i Horvatov“, rođen je Lazar Kostić, treće dete graničarskog podoficira koviljske kompanije feldvebela (narednika) Petra Kostića (Đurđevo, 1802 – Novi Sad, 1877) i Hristine, rodom iz ugledne i bogate trgovačke kuće Jovanovića. Drugog dana po rođenju (1/13. februara 1841) malog Lazara krstio je, u koviljskoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, ovdašnji paroh Dimitrije Marković, kumovao mu je Stefan Popović, ikonomiji praktikant pri kompaniji koviljskoj, a Lazar je, prema zapisu iz crkvene…

  • DAMARI RAVNICE,  Književnost

    PROMOCIJA MONOGRAFIJE “KAKO JE NASTALA PESMA ‘SANTA MARIA DELLA SALUTE’ LAZE KOSTIĆA”

    Povodom dana grada Sombora i 182. godišnjice rođenja Laze Kostića, u četvrtak 16. februara 2023. g. predstavljena je u Velikoj Sali zdanja Županije u Somboru monografija Milana Stepanovića „Kako je nastala pesma ’Santa Maria della Salute’ Laze Kostića“. U njoj su sažeto prikazani ličnost i život Laze Kostića, njegov književni i društveni rad, kao i prilike u kojima je živeo i delovao, a potom se, skidajući sloj po sloj istorijske patine, knjiga naglašeno bavi svim dimenzijama nastanka Kostićeve poslednje i najznamenitije pesme „Santa Maria della Salute“. Pri tome su korišteni, razmatrani i tumačeni Kostićeva prepiska, zapisi pesnikovih snova, izvorni rukopis pesme, objavljena i neobjavljena svedočanstva savremenika, kao i brojne njene…

  • RAVNIČARSKI DIVANI

    BRAĆA KOJA SU PROJEKTOVALA VELIKI BAČKI KANAL

    Oficirska plemićka porodica Kiš slovačkog je porekla, iz Nogradske županije, i evangelističke veroispovesti, a vremenom se mađarizovala. Car Leopold I dodelio je plemstvo pešadijskom kapetanu Jovanu Štrbi (čiji će potomci poneti prezime Kiš), 30. decembra 1691. godine, a plemstvo je naredne godine proglašeno na zasedanju skupštine Turocke županije. Na plavom polju štita plemićkog grba nalazio se zlatni grifon na zelenom tlu, koji je držao tri cveta ljiljana. Iz kacige i krune iznad štita uzdizao se stojeći grifon. Plašt je sa leve strane štita bio zlatno-plav, a sa desne srebrno-crven. Sin Jovana Kiša bio je potpukovnik Jovan Kiš od Kiš-Šarošija (1708-1758), koji se 1754. g. doselio u Apatin, gde je bio…

  • Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  RAVNIČARSKI DIVANI

    ČETIRI VEKA OD PRVOG POMENA BUNJEVAČKOG IMENA U BAČKOJ

    U 2022. g. navršilo se 400 godina od prvog zapisanog pomena bunjevačkog imena u Bačkoj. Bunjevci su etnička skupina poreklom iz zapadne Hercegovine i jugozapadne Bosne, rimokatoličke veroispovesti, štokavskog dijalekta i ikavskog izgovora, koja se u 16. i 17. veku pomerala na zapad, prema severnoj Dalmaciji i Lici. Odatle su prve bunjevačke skupine, početkom 17. veka (oko  1607/08), doseljene u bačko Podunavlje (između Baje, Sombora i Subotice), a njihove migracije odvijale su se, tokom 17. stoleća, u više talasa, od kojih su vidniji bili nakon Drugog kandijskog rata (oko 1670/71) i u vreme turskog povlačenja iz Bačke (1686/87). Početkom 17. veka, relativno malobrojni rimokatolici u Bačkoj, koja se nalazila pod…

  • SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    MLADEN LESKOVAC – SIVČANIN, SOMBORSKI ĐAK I GOSPODSTVENI ERUDITA

    MLADEN LESKOVAC, istoričar književnosti, književnik, prevodilac i akademik, rođen je 1. januara 1904. g. u velikom bačkom selu Sivcu, kao sin tamošnjeg učitelja Milivoja Leskovca. Osnovnu školu pohađao je u rodnom selu, gimnazijsko školovanje započeo je u novosadskoj, a dovršio u somborskoj Gimnaziji, gde je i maturirao 1923. godine. Potom je upisao Filozofski fakultet u Beogradu i tu je diplomirao 1930. g. na grupi za istoriju jugoslovenske književnosti. Postavljen je iste godine za suplenta somborske Gimnazije, u kojoj je predavao francuski, nemački i srpski jezik, kao i filozofiju, a imao je i zaduženje školskog bibliotekara. Iz Sombora je Leskovac premešten 1933. godine, posle položenog državnog ispita, i postavljen je za…

  • SLAVNI SINOVI RAVNICE,  Znamenite ličnosti

    SOMBORAC – UTEMELJITELJ SRPSKE NEUROPSIHIJATRIJE

    LAZAR STANOJEVIĆ, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i jedan od utemeljivača srpske neuropsihijatrije, rođen je 23. februara / 7. marta 1883. g. u Somboru, kao dete somborskog učitelja Lazara Stanojevića, koji je preminuo šest sedmica pre rođenja sina. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i Državnu gimnaziju, u kojoj je maturirao 1903. godine. Somborska Državna gimnazija u vreme kada je pohađao Lazar Stanojević (oko 1900. god.) Medicinu je Stanojević studirao u Budimpešti, a u Beču je završio i vojnu Learsku akademiju, te specijalizaciju iz oblasti neuropsihijatrije na Klinici za živčane i duševne bolesti prof. Juliusa Vagnera Jaurega, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu 1927. godine. Po završetku Prvog svetskog rata…