Istorija,  OBZORJA PROŠLOSTI,  PALETA RAVNICE,  Priroda ravnice

MOSTONGA – REKA KOJA NESTAJE

Reku Mostongu formirale su vode velikih bara severno od današnjeg Sombora. Njena četiri kraka spajala su se u severozapadnoj okolini Sombora u jedan rečni tok, ukupno dug oko 90 kilometara, koji je tekao od sela Riđice i Stanišića na severu, duž somborskih salaških naselja Rančevo, Bilić, Nenadić, Bukovac i Čičovi, zaobilazeći Sombor sa zapadne strane, nastavljajući tok kraj sela Prigrevice, Doroslova, Srpskog Miletića, Karavukova i Deronja, sve do Bača i Bukina (danas Mladenova), odnosno Bukinskog rita na jugu, gde se Mostonga ulivala u Dunav.

Sve do početka 19. veka Mostonga je bila ćudljiva i hirovita reka, čas bara i mrtvaja, koja bi, krajem leta, skoro sasvim presušila, a čas podivljala i nabujala, plaveći okolne oranice, livade i naselja, duboka toliko da su njenim koritom komotno mogli da plove i brodovi dubljeg gaza. Porečje Mostonge bilo je u srednjem veku ispresecano bezbrojnim rečnim rukavcima, mrtvajama, jezercima, baruštinama i močvarama iz kojih se poput ostrva i ostrvaca izdizalo suvo zemljište pogodno za nastanak manjih naselja. Sva ta velika vodena površina, najranije nazvana imenom Vojoš ili Vajaš (Voios, Woyas, Vayas), presecala je okolinu današnjeg Sombora, kao i ostatka Bačke, pravcem sever-jug, i često se pretvarala u razgranat vodeni kompleks koji je tekao uporedo sa Dunavom. Na obalama krakova Mostonge nastalo je krajem 14. veka naselje  Sentmihalj (Sveti Mihailo), kasnije nazvano Coborsentmihalj – preteča današnjeg Sombora.

Mostonga (desno) na mapi Janoša Žambokija 1579. god

Ime ove rečice, slovenske etimološke osnove most, besumnje je starije od prvih sačuvanih arhivskih pomena i verovatno predstavlja trag starijeg toponimskog sloja, nastalog još pre doseljavanja Mađara u Panonsku niziju. Etimolog Petar Skok smatrao je da je prvobitno slovensko ime reke Mostonge bilo Mašteha, kasnije promenjeno u Mostoha. Mostonga se, sa ovim imenom, najranije pominje u arhivskim dokumentima 1256. godine, kada je zabeležena kao Mastangam u Bačkoj županiji. Sa oblikom Meztongam reku je 1407. godine zabeležio mačvanski ban Jovan Maroti, navodeći da je preko Mostonge stigao do Santova (sela severno od Sombora). U jednoj presudi iz 1410. godine pominje se udolina koja se proteže od baruština Mostonge (Mosztonga) do sela Derž (starog naselja koje se nalazilo u okolini Bača). Pri nabrajanju voda u široj okolini Sonte zabeležena je oko 1450. godine i reka zvana Mostonga (aq. que fluebat vocabatur Moztonga), a nizom izvornika nešto kasnijeg doba reka je zabeležena kao flumen Mostongus. Godine 1495. ime reke ponovo je zapisano sa oblikom Mosztonga. U 15. veku rađena je i prva regulacija ušća Mostonge kako bi brodovi mogli da doplove da grada Bača. U turskom popisu i opisu naselja somborske nahije 1570. i 1578. godine zapisano je, arapskom transkripcijom, sa imenom Mostonga. U drugoj polovini 16. veka (1579) Mostonga je ucrtana na zemljopisnoj mapi Janoša Žambokija. U opisu jednog vojnog marša s kraja 17. veka (1688), zapisano je da je Mostonga s jedne strane okružena šumama i njivama, a s druge suvom trskom i travom. Pored Mostonge je u julu 1697. g. marširala velika vojska princa Eugena Savojskog, od Koluta prema Petrovaradinu, pred čuvenu Bitku kod Sente.

Krakovi Mostonge koji se spajaju u jednu reku iznad Sombora, na mapi iz 1685. god.
Mostonga pored Sombora na crtežu vojnog topografa F. N. Spara de Bensdorfa 1698. god.
Mostonga između Stapara i Doroslova, na crtežu topografa F. N. Spara de Bensdorfa 1697. god.
Mostonga pored Bača i bačke trvđave na crtežu topografa F. N. Spara de Bensdorfa 1697. god.
Ceo tok Mostonge na Marsiljijevoj mapi Dunava 1726. god.
Mostonga pored Sombora na mapi s početka osamdesetih godina 18. veka

 

Ceo tok Mostonge na mapama iz 1786. i 1788. god.

Brojni rukavci Mostonge dosezali su u prvoj polovini 18. veka do samog središta Sombora, pa je zapisano da je jedan njen rukavac tekao odmah iza “kaštela” grofa Jovana Janka Brankovića, nekadašnjeg somborskog kapetana i komandanta somborskih graničara, na čijim je temeljima nastala somborska Gradska kuća – dakle, preko današnjeg središnjeg gradskog Trga Svetog Trojstva. Krakovi ove reke prostirali su se i duž istočne strane grada, kroz predgrađa Banat (Mlake) i Crvenka, u kojima su neke od većih ulica nastale zapravo nekadašnjim koritom rukavaca Mostonge. Još 1751. g. tok Mostonge kod Sombora bio je dovoljno jak da na reci budu sagrađene i manje vodenice. Kako 1768. godine Kraljevska komora nije usvojila predlog somborskog senatora i gradonačelnika Josipa Markovića, koji je smatrao da bi u blizini Sombora trebalo da se prokopa plovni kanal od Mostonge do Dunava, činilo se da će Mostonga još dugo godina plaviti somborski atar (reka Mostonga bila je tada plovna tokom letnjih meseci, naročito u junu i julu, ali je od polovine 18. veka u letnjim mesecima počela da presušuje). Ipak, svega četvrt veka kasnije počelo je prokopavanje Francovog (Velikog bačkog) kanala, koji je, u okolini Sombora, od današnjeg Štranda do Prevodnice kanala DTD (Tromeđe), tekao dotadašnjim koritom Mostonge. Prokopavanjem kanala konačno je ukroćena ova hirovita rečica, čiji je vodotok od ovog  vremena postao znatno siromašniji.

Plan somborskog gradskog Magistrata sa izgledom budućeg mosta preko Mostonge iz 1773. god.
Deo Mostonge južno od Sombora (uokviren crvenim), gde je korito reke iskorišćeno za budući tok Velikog bačkog kanala (plan iz 1793. god.)
Tok Mostonge na severnim i zapadnim obodima Sombora, ucrtan na mapi iz 1831. god.

I danas Mostonga u svom severnom toku ima nekadašnju ćud, pa ume skoro potpuno da presuši, ali i da nadođe toliko da poplavi stotine hektara okolnih livada i oranica, posebno u ataru između salaških naselja Rančeva i Bilića, severno od Sombora. Danas tok Mostonge završava u Velikom bačkom kanalu kod Sombora. Nekadašnji tok Mostonge između Sombora i Bača uključen je, pedesetih i šezdesetih godina 20. veka, u kanalsku mrežu DTD.

Mostonga kraj sela Deronja 1960. godine, pre prokopavanja kanala DTD na ovom delu reke (slika iz kolekcije Miladina Krstića)

Pored Mostonge su u njenom gornjem toku podizane brojne “vodice” – omanja svetilišta sa bunarom (najčešće su to zavetne kapelice ili samo krst kraj bunara), kraj kojih se okupljao pravoslavni i rimokatolički živalj, koji je živeo na salašima ili u selima i varošicama porede Mostonge, obično jednom godišnje, o prazniku zaštitnika “vodice”. Takve “vodice” postojale su u neposrednoj blizini Mostonge pored somborskih salaških naselja (Rančevo, Bilić Bukovac i Čičovi), ali i pored Sombora, Stapara i Doroslova (Doroslovačka vodica je poznato i staro kultno mesto, zapisano još krajem 14. veka). U okolini Sombora kraj Mostonge se u 18. i 19. veku nalazio i najveći broj gradskih vinograda.

Ime Mostonge u Somboru sačuvano je u nazivu gradske sportske hale “Mostonga”, podignute početkom sedamdesetih godina 20. veka.

Rimokatolička kapela Snežne Gospe kraj Mostonge u salaškom naselju Čičovi kraj Sombora (s kraja 18. veka) i pravoslavna kapela Sv. Ilije ili “Bukovačka vodica” (s početka 20. veka) kraj toka nekadašnje Mostonge a sadašnjeg Kanla DTD (fotografije: Miloš Novaković)

Mostonga kraj salaškog naselja Bilić, severno od Sombora (Fotografije: Milan Stepanović)
Mostonga pored somborskog salaškog naselja Nenadić (fotografija: Milan Stepanović)
Mostonga kod slaša Rančeva, kada u drugoj polovini leta potpuno presuši (fotografija: Milan Stepanović)
Mostonga kod somborskog salaša Bilića (fotografija: Milan Stepanović)
Nekadašnje korito Mostonge kraj Sombora, kojim danas teče Veliki bački kanal (fotografija: Milan Stepanović)
Mostonga (Sava Stojkov, ulje na platnu, 1996)

Milan Stepanović

2 Komentara

  • grgic olga

    Jako lepo opisano hvala
    Ja sam rodjena na salasu izmedju Backog Novog sela i Bukina danasnje Mladenovo salas se nalazio na samoj krivini gde se Mostonga uliva Dunav
    salas je porusen posle poplave 1965god
    dali neko zna nesto o tom salasu ja sam provela moje detinjsvo sve do moje 16god i bilo nam je lepo srecno detinjsvo
    unapred zahvalna olga

  • Morris

    Veoma lepo prestavljeno, veoma mi je drago sto znam vise o svojoj Vojvodini, HVALA puno autoro ovog prikazivanju, Morris Popov USA.

Odgovorite grgic olga Otkaži

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.