PALETA RAVNICE,  Umetnost

ŠUMANOVIĆ

Sava Šumanović je jedna od ključnih i kultnih figura vojvođanske i srpske umetnosti između dva svetska rata. Rođen je 1896. g. u Vinkovcima, u imućnoj srpskoj porodici. Posle osnovne škole koju je završio u Šidu, pohađao je gimnaziju u Zemunu, nakon čega uči slikarstvo u Zagrebu. Od 1920. g. boravi u Parizu i slika u iznajmljenom ateljeu na Monparnasu, a istovremeno pohađa časove kod poznatog likovnog pedagoga Andrea Lota. Kasnije, neko vreme, živi u Zagrebu, zatim na potezu Pariz – Zagreb – Šid. Godine 1927. naslikao je u Parizu svoje remek delo i “zenitnu tačku Šumanovićeve strasti”, sliku “Pijana lađa”, posle koje, zbog nervnog rastrojstva, počinje da se leči i prestaje privremeno sa slikanjem. Njegova beogradska izložba u jesen 1928. g. predstavljala je prvi veliki uspeh (prodao je sve slike, a najugledniji likovni kritičari su izrazito pozitivno ocenili njegovo slikarstvo). Od 1929. g. Šumanovićevo slikarstvo se smiruje (“javlja se nova zrelost, čvrstina forme obavijena poezijom”), ali se ponovo bori sa bolešću, te, konačno, roditeljska kuća u Šidu postaje mesto njegovog stalnog boravka. Tu nastavlja da slika, a priroda Šida i okoline sve više postaje njegov osnovni slikarski motiv. Šumanović je ostavio opus od oko 1.400 dela. Istoričar umetnosti Miodrag Protić o njegovom slikarstvu piše: “Razvijajući se između oprečnih estetika i obeležavajući nedoumice epohe, Šumanovićevo slikarstvo je naglašene samosvojnosti, bez obzira na izvesnu prirodnu podudarnost sa strujama evropske umetnosti”.

Autoportret (ulje na platnu, 1925)

Kada su talasi ratnog ludila doplavili 1941. g. i do Šida, ovaj sremski gradić našao se u sastavu NDH. Ustaška nezasitost ljudskom krvlju nahranjena je krajem leta 1942. g. i životom velikog srpskog i jugoslovenskog slikara. U ranim jutarnjim časovima, na Veliku Gospojinu 1942. godine, ustaški agenti došli su po njega. Zamolio je da mu dopuste da se okupa, posle čega se obukao, poljubio majku u ruku i otišao zauvek. Na štafelaju je, u ateljeu, još vlažna od boje, ostala njegova poslednja slika “Beračice”.  Naredna dva dana brutalno je mučen je u ustaškom zatvoru. Streljan je 30. avgusta 1942. g. u Sremskoj Mitrovici i bačen u zajedničku grobnicu sa još 120 svojih sunarodnika iz Šida. O desetogodišnjici njegovog ubistva, zahvaljujući poklonu Šumanovićeve majke Perside, u Šidu je otvorena Galerija Save Šumanovića sa 417 dela.

M.S.

Gajdaš (ulje na platnu, 1924)
Pastirica (ulje na platnu, 1924)
Pariska ljubav (ulje na platnu, 1927)
Pijana lađa (ulje na platnu, 1927)
Doručak na travi (ulje na platnu, 1927)
Bar u Parizu (ulje na platnu, 1929)
Crveni ćilim (ulje na platnu, 1929)
Stara ciglana (ulje na platnu, 1932)
Zima u Sremu (ulje na platnu, 1933)
Seoska ulica sa drvoredom (ulje na platnu, 1933)
Pejzaž (ulje na platnu, 1933)
Poluležeći ženski akt na divanu (ulje na platnu, 1934)
Pozna jesen (ulje na platnu, 1934)
Kraj šumarka [Kupačice] (ulje na platnu, 1935)
Šid pod snegom (ulje na platnu, 1935)
Pred podne (ulje na platnu, 1936)
Večernji oblaci (ulje na platnu, 1937)
Stara trešnja (ulje na platnu, 1938)
Ašikovanje na mesečini (ulje na platnu, 1939)
Model u ateljeu (ulje na platnu, 1939)
Guščarica (ulje na platnu, 1939)
Skupljanje sena (ulje na platnu, 1939)
Predgrađe Pariza (ulje na platnu, 1940)
Žetva (ulje na platnu, 1940)
Šidska crkva (ulje na platnu, 1940)
Šidska ulica u snegu (ulje na platnu, 1940)
Proleće (ulje na platnu, 1941)
Pejzaž sa tri drveta (ulje na platnu, 1941)
Šidska periferija (ulje na platnu, 1941)
Šid u zimu (ulje na platnu, 1941)
Manastir Privina glava (ulje na platnu, 1942)
Iločki drum zimi (ulje na platnu, 1942)
Beračice (ulje na platnu, triptih, 1942)
Sava Šumanović (1896-1942)

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena.