Stara mađarska plemićka porodica poreklom iz Njitranske županije, koja je plemićku grbovnicu dobila 1569. godine, a njen predak Stefan Balun zapisan je 1635. godine. Na osnovu grbovnice iz 16. veka, plemstvo joj je potvrđeno u Njitranskoj županiji 1723. godine. Na državnom popisu ugarskih plemića 1754/55. g. u Njitranskoj županiji zapisani su Stefan i Franja Balun, a u Vespremskoj županiji Aleksandar Balun.
Plemićki grb: na plavom polju štita nalazila se crvena greda, sa 12 zlatnih šestokrakih zvezda, te sa dve veće zlatne šestokrake zvezde iznad i jednom ispod grede. Donja zvezda nalazila se između dva bela jelena u skoku, na zelenom tlu. Iznad štita stojala je kaciga sa perjanicom, bez krune. Plašt sa leve strane štita bio je srebrno-crven, a sa desne zlatno-plav. Grb plemićke porodice Balun sačuvan je među grbovima 14 odabranih plemićkih porodica Bačko-bodroške županije, naslikanih na tavanici „Sale grbova“, u zdanju Županije u Somboru.
U Somboru je, početkom poslednje decenije 18. veka, živeo Blaž Balun. On je u junu 1794. g. uputio molbu Bačkoj županiji da mu se izda svedočanstvo o plemstvu, koje je potvrđeno u Njitranskoj županiji 1745. godine, u Vesprermskoj 1748, a u Bačkoj županiji 1781. godine, kada je plemstvo priznato Eleku i Pavlu Balunu. Početkom 19. veka prezime Balun pojavljuje se često u crkvenim protokolima somborske crkve Presvetog Trojstva (povremeno pisanо i sa oblikom Balon). Na popisu posednika u gradskom ataru Sombora 1828. g. zabeleženi su pl. Antun Balun (vlasnik vinograda veličine 8.500 kv. hvati ili preko četiri jutra) i Blaž Balun (vlasnik vinograda površine 2.000 kv. hvati, te 20 starih jutara i 1.500 kv. hvati oranica).

Martin Balun je iste godine podigao velik kameni krst na Malom katoličkom groblju u Somboru. Blaž Balun, inače čizmar, nalazio se 1836. g. na čelu somborskog Opštestva.


Na državnom popisu mađarskih plemića 1841. g. u Somboru su zabeleženi Blaž, Pavle, Andrija, Josip, Marijan, Franja i Antun Balun (sa sinom Martinom), a u Pačiru je kao plemić zapisan Martin Balun. U vreme Mađarske revolucije 1848/49. g. Martin Balun je bio među viđenijim zagovornicima Košutove politike u gradu, a izbegao je iz Sombora pred dolazak srpske i carske vojske, u februaru 1849. godine. Zemljoposednik Pavle-Paša Balun nalazio se gradskom poglavarstvu nakon završene Revolucije, za sve vreme trajanja Vojvodstva srpskog. Bio je 1859. g. izabran i za predsednika Odbora za izgradnju nove katoličke crkve u Somboru, u blizini zdanja Županije (današnje Karmelićanske crkve). Prezime Balun (i Balon) beleženo je u Somboru do polovine 20. veka.