Selo Svetozar Miletić, drugim imenom Lemeš, a nekada zvanično Nemeš Militič (Plemeniti Miletić), udaljeno je desetak kilometara severoistočno od Sombora, a nastalo je krajem 1740-ih, na prostoru nekadašnje somborske vojničke pustare Miletić. Naseljeno je, između 1748. i 1752. godine, brojnim bunjevačkim, mađarskim i mađarizovanim slovačkim plemićkim porodicama (najčešće siromašnim) i predstavljalo je jedino plemićko naselje na prostoru današnje Vojvodine. Sve do početka 19. veka miletićki plemići zakupljivali su posede u svom ataru od Kraljevske komorske administracije, a onda su 1803. godine, carskom poveljom Franca I, dobili svoje selo u zajedničko vlasništvo ovdašnjih plemićkih porodica. Za posedovanje sela Miletićani (ili Lemešani) uplatili su u carsku blagajnu visok iznos od 40.000 forinti,…
-
-
SOMBORSKI GIMNAZIJALCI U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI
Somborska Gimnazija osnovana je 1872. godine i prvobitno je bila zamišljena kao škola sa nastavom na srpskom i mađarskom jeziku. Mada je srpski nastavni jezik ubrzo bio zapostavljen i nastava se do 1919. g. odvijala samo na mađarskom, somborska Gimnazija bila je jedna od najboljih srednjih škola na prostoru današnje Vojvodine. Nakon Prvog svetskog rata i osnivanja Kraljevine SHS, u čiji sastav je ušao i Sombor, osnovana je 1920. g. nova dvojezična Državna gimnazija (u zgradi dotadašnje), koja od 1930. g. nosi naziv Državna realna gimnazija (nakon 1923. g. u njoj više nije bilo nastave na mađarskom jeziku). Nemali broj đaka ove škole (Srba, Mađara, Jevreja, Bunjevaca, pa i Nemaca),…
-
SOMBORSKO ŠKOLSTVO OD NAJSTARIJIH VREMENA DO SAVREMENOG DOBA
Značajnu ulogu u procesu izgradnje prepoznatljivog somborskog urbaniteta imali su obrazovanje i prosvećivanje. Najstariji tragovi prosvetne delatnosti u gradu mogu da se vežu uz postojanje dominikanskog monaškog reda, crkve i manastira u naselju Coborsentmihalj, srednjovekovnoj prethodnici Sombora, krajem 15. i na samom početku 16. veka. U poslednjim decenijama turske uprave, prema zapisu putopisca Evlije Čelebija iz 1665. godine, u Somboru je postojalo šest osnovnih škola i dve medrese (srednje ili više škole), svakako samo za đake islamske veroispovesti. Nakon povlačenja Turaka, školstvo se kod somborskih Srba i Bunjevaca razvijalo u okviru njihovih verskih ustanova – pravoslavne crkve i rimokatoličke franjevačke rezidencije, pa su škole pod njihovim okriljem u gradu zabeležene…
-
DR JOVAN JOCA LALOŠEVIĆ – UMNI SIN VOJVODINE I SRPSTVA
Dr Jovan Joca Lalošević, advokat, kulturni delatnik i srpski politički predvodnik liberalnih načela, prvi predsednik Narodne uprave Vojvodine (1918/19) i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS, rođen je 15/27. marta 1870. godine u Somboru, u ovdašnjoj staroj patricijskoj srpskoj porodici. Bio je jedan od najznamenitijih Somboraca u celokupnoj dugoj istoriji ovog grada. Prema zapisanom predanju, preci Laloševića doseljeni su u Sombor, u Velikoj seobi 1690. godine, sa Metohije, iz Peći, starog središta srpske patrijaršije, „sa velikim bogatstvom u zlatu i srebru“, a porodica je još dugo vodila prepisku sa rođacima koji su ostali u staroj postojbini. Rodonačelnik ove somborske porodice bio je barjaktar Stanoje Lalošević, za koga predanje tvrdi da…
-
ISTORIJSKA IZLOŽBA “SEDAM VEKOVA RIĐICE”
Za sve prijatelje, koji nisu bili u prilici da posete istorijsku izložbu “SEDAM VEKOVA RIĐICE”, autora Milana Stepanovića, postavljamo ovu izložbu na sajt “Ravnoplova”. Izložba je rađena na 19 velikih panoa (120 x 90 cm) i posvećena je istorijskom i kulturnom nasleđu starog sela Riđice, najsevernijeg naselja na teritoriji Grada Sombora. Uz podršku grada Sombora, izložbu je organizovalo UG “Plazović” iz Riđice, a otvorena je 22. maja 2022. godine, u Riđici.
-
PRVI SRPSKI ČASOPIS ZA DECU IZLAZIO JE U SOMBORU, KRAJEM 18. VEKA
U vreme velike prosvetne reforme u Austrijskom carstvu, koja je pokrenuta tokom poslednjih godina vladavine carice i kraljice Marije Terezije, masovno su, u poslednjoj četvrtini 18. veka, otvarane i srpske osnovne škole u naseljima na prostoru Bačke i Baranje (njih preko 70), svakako zahvaljujući energiji, upornosti i trudu mladog Somborca Avrama Mrazovića, koji je, nakon završenih studija, tokom 1777. g. u Beču pohađao šestomesečni tečaj za direktore osnovnih škola po naprednom metodu nemačkog pedagoga i prosvetnog reformatora Johana Ignaca Felbigera. Ukazom carice i kraljice Marije Terezije, od 29. novembra 1777. godine, Avram Mrazović je postavljen za vrhovnog nadzornika svih pravoslavnih škola u Pečujskom školskom okrugu, kome su pripadala naselja u…
-
TRADICIJA VINOGRADARSTVA U RIĐICI
Riđica je najsevernije selo na teritoriji grada Sombora, koje se nalazi uz samu granicu Srbije i Mađarske. Nekada je ovo selo bilo okruženo velikim barama ili manjim jezerima, a peskovito i valovito zemljište pogodovalo je od davnina vinogradarstvu, te je Riđica predstavljala selo sa najvećim površinama vinograda u okolini Sombora. Tradicija gajenja vinove loze u Riđici stara je već nekoliko vekova. Stanovnici Riđice, koja je sa današnjim imenom najranije pomenuta u turskim katastarskim defterima iz 1578. i 1591. godine, bavili su se vinogradarstvom još u 16. i 17. veku. Prvi tačniji arhivski podaci o gajenju vinove loze u Riđici potiču iz 1699. godine, kada je, na sumarnom popisu naselja Bačke…
-
ZABRANA BUNJEVAČKOG I ŠOKAČKOG IMENA 1945. GODINE
Prošla su četiri stoleća kako su u Bačkoj zabeleženi etnonimi Šokac (najranije 1615) i Bunjevac (najranije 1622). Šokačka populacija bila je relativno mala i nalazila se u podunavskim naseljima Santovo, Bereg, Kolut, Monoštor, Sonta, Plavna, Vajska, Bač i Bukin (kasnije su raseljeni iz Koluta i Bukina). Bunjevačka populacija bila je znatno brojnija i živela je na širem prostoru Bačke, u gradovima Sombor, Subotica i Baja, te u selima Bajmok, Đurđin, Nađvin (Žednik), Tavankut, Ludoš, Kelebija, Tompa, Jankovac, Čikuzda, Borota, Kaćmar, Meljkut, Kakonj, Gara, Bikić, Đurić i Nemeš Militič (Svetozar Miletić), a bilo ih je, u manjem broju, i u drugim severnim bačkim naseljima. Poreklo Šokaca može se vezati za Bosnu…
-
KAŠTEL PORODICE KOVAČ U RIĐICI
Krajem 18. i početkom 19. veka Habzburška monarhija je, kao izvor prihoda carske blagajne, ispražnjene u ratovima protiv Francuske, počela da prodaje deo komorskih poseda u Bačkoj. Tako je, na samom početku 19. veka, Riđica postala posed mađarske vlastelinske plemićke porodice Kovač, a susedni Stanišić postao je posed porodice Redl. Rodonačelnik plemićke porodice Kovač bio je Pavle (Pal) Kovač, koji se, početkom 17. veka, istakao u pograničnim borbama protiv Turaka kao konjički kapetan tvrđave Filek (Filakovo u Slovačkoj), te je 1613. g. dobio plemićku titulu od kralja Matije II (na to ukazuju i tri odsečene turske glave prikazane u porodičnom plemićkom grbu). Njegov potomak bio je, krajem 18. veka, Emerik…
-
APOKALIPTIČNO SOMBORSKO PROLEĆE 1999. GODINE
Kulminacija sukoba na Kosovu i Metohiji između srpskih, odnosno jugoslovenskih policijskih i vojnih snaga, i albanskih jedinica tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, u kojoj je, u znatnoj meri, stradavalo civilno stanovništvo na obe strane (ukupan broj žrtava ovih sukoba bio je preko 13,5 hiljada ljudi, od kojih je 80% bilo albanske, a 16% srpske nacionalnosti), dovela je, nakon neuspelih pregovora u Rambujeu (Francuska), do vojne intervencije zemalja članica NATO-saveza protiv SR Jugoslavije i bombardovanja vojnih i civilnih ciljeva širom zemlje, koje je trajalo od 24. marta do 10. juna 1999. godine. Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom. Desetak…